Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Korčulansko Blato 1902. najstarija je aktivna vinogradarska zadruga u Hrvatskoj. Blato je osnovano 1902. godine pod imenom Hrvatska težačka udruga. Današnje Blato pravni je sljednik Hrvatske težačke udruge. Stoga je i logično da se njihovo najambicioznije vino zove Težak. Blato 1902. najveći je vinogradar i vinar u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s godišnjom proizvodnjom koja nadmašuje pola milijuna litara. Blato 1902. također je i veliki proizvođač maslinova ulja. Blato nadlaže, destilira nekoliko tradicionalnih rakija. Ima svoju maloprodajnu mrežu u više hrvatskih regija, kao i restoran u Zagrebu.
Blato je unatrag desetak godina drastično moderniziralo vinsku proizvodnju, kao i vinogradarske procedure, koje se polako kreću prema prirodnijem režimu uzgoja.
Blato je danas suvremena vinarija s efikasnim sustavom distribucije na oba kanala: njihova se vina prodaju i u velikim hotelskim lancima i drugdje u HoReCa, kao i u najvažnijim hrvatskim supermarketima. Blato je primjer efikasnog, komercijalno održivog udruživanja manjih vinogradara. To je osobito važno jer Blato tako uspijeva zadržati ljude na zemlji i u vinogradima. Strateški problem hrvatskog vinogradarstva postupni je odlazak starih naraštaja malih vinogradara: vinogradi se zatim zapuštaju i krče, a Hrvatska iz godine u godinu ima sve manje poljoprivrednih površina pod vinovom lozom. Blato pokazuje da se taj pogubni proces može izbjeći.
Koliko vam je važna prodaja vaših vina u ugostiteljstvu?
Prodaja vina u ugostiteljstvu nam je od iznimne važnosti. To je, uz retail, naš drugi po obujmu kanal prodaje.
Koliki približno postotak vina prodajete kroz HoReCa?
Kroz HoReCa kanal plasiramo oko 20 % ukupnih količina vina. Taj postotak iz godine u godinu raste te se nadamo da ćemo ga u predstojećem razdoblju nastaviti povećavati, iako trenutna tržišna situacija ne daje takve indikacije.
Kako ste tijekom lockdowna kompenzirali manju prodaju u restoranima i hotelima?
Tijekom lockdowna jedini kanal koji nije zabilježio potpuni zastoj bio je retail. Dapače, u određenom je razdoblju ostvario i rast. Zbog obujma naše proizvodnje, u maloprodaji smo vrlo široko zastupljeni, što nam je omogućilo da sav fokus usmjerimo na taj segment. Tako smo uspjeli plasirati dobar dio zaliha vina, što je rezultiralo manjim padom prodaje u odnosu na kolege vinare kojima je HoReCa primarni ili isključivi kanal prodaje.
Što mislite o cijenama vina u ugostiteljstvu? Bi li cijene trebale biti niže?
Cijene vina, ali i ostalih proizvoda u ugostiteljstvu, visoke su te sam mišljenja da bi za sve bilo bolje kada bi one bile nešto niže.
Kako to postići?
Zajedničkim trudom svih čimbenika: vinara, distributera i ugostitelja.
Kako, općenito govoreći, povećati prodaju vina u ugostiteljstvu?
To se može postići kombinacijom više faktora. Usporavanjem ili čak zaustavljanjem rasta cijena, intenzivnijim uključivanjem vinara u edukaciju ugostitelja te organiziranjem tematskih večeri.
Jeste li zadovoljni prezentacijom vaših vina u restoranima?
U načelu da.
Mislite li da u hrvatskom ugostiteljstvu radi dovoljno sommeliera i drugih stručnjaka za vino?
U ugostiteljstvu, kao i u ostalim granama gospodarstva, trenutačno nedostaje znatan broj radnika, pogotovo onih s odgovarajućim znanjima. Ugostiteljski je sektor po tom pitanju već dulje vrijeme potkapacitiran.
Mislite li da se ugostitelji dovoljno razumiju u vino ili bi se trebali educirati?
Situacija je šarolika. Od ugostitelja početnika do vrsnih znalaca. U svakom, pa tako i u ovom sektoru, kontinuirana je edukacija uvijek dobrodošla.
Jesu li čaše koje restorani koriste dovoljno dobre za vaša vina?
U većini slučajeva smatram da jesu. Pravilan oblik i kvaliteta čaše važni su jer omogućuju vinu da se pravilno otvori i pokaže svoj puni aromatski profil, baš onakav kakav smo zamislili u podrumu.
Koliko je slaganje vina i hrane važno za prodaju vina u restoranima?
Iznimno je važno. Zapravo, sinergija hrane i vina je ključna. Oni su komplementarni te se međusobno nadopunjuju i oplemenjuju. Harmonija okusa postignuta pravilnim sljubljivanjem izravno podiže razinu usluge i povećava zadovoljstvo gosta, što se u konačnici pozitivno odražava i na samu prodaju.
Jesu li vinske večere, koje su zadnjih godina u Hrvatskoj prilično popularne, efikasno sredstvo za promoviranje vina u restoranima?
Apsolutno. I mi sami posljednjih godina u vlastitoj kušaonici organiziramo ljetne vinske večeri na kojima se, uz vina naše vinarije, poslužuju i svježe školjke uzgajivača s Pelješca.
Vinske večere izvrstan su način promocije, zadnjih godina u našoj kušaonici imamo ljetne vinske večeri na kojima uz naša vina serviramo svježe školjke uzgajivača s Pelješca.
Održavate li edukacije za restorane i hotele?
Održavamo ih povremeno, no svjesni smo da u tom segmentu postoji prostora za napredak i naš intenzivniji angažman.
Pozivate li restoransko i hotelsko osoblje da posjeti vašu vinariju? Kakvi su rezultati?
Pozivamo ih, ali budući da smo otočna vinarija, puno je češći slučaj da mi obilazimo njih. U njihovim prostorima tada kušamo vina koja će biti dostupna u narednom razdoblju.
Što se događa ako ostanete bez nekog vina koje HoReCa traži?
Takva situacija ni za koga nije dobra. Trudimo se na vrijeme komunicirati dostupne količine pojedinih vina s ugostiteljima s kojima radimo niz godina te, u situaciji kada ostanemo bez nekog vina, ponuditi u zamjenu vino što sličnijih parametara iz svojeg dosta širokog asortimana.
Kako kontrolirate povećanu potražnju i kako kontrolirate štetu ako ne možete osigurati određeno vino?
Posljednje su dvije-tri berbe količinski bile skromne. Potražnja, prvenstveno za bijelim vinima, bila je veća od ponude proizvođača. Mi smo imali nešto manje problema jer raspolažemo većim količinama, pa prodaju možemo lakše preusmjeravati iz jednog kanala u drugi.
Događa li vam se da restoran iduće godine to vino više ne želi staviti na vinsku kartu?
Takvi su primjeri iznimno rijetki. Ugostitelji uglavnom imaju puno razumijevanja za tržišne okolnosti, pa naša suradnja ostaje stabilna i u nadolazećim sezonama.
Važan igrač u na vinskoj sceni Dalmacije.
Blato 1902 u zadnjih se nekoliko godina afirmiralo nizom veoma finih bijelih vina u raznim rangovima cijena; od masovno prihvatljivog cuveea Korčulanka, preko Vrhunskog pošipa do visoko koncentriranog pošipa Težak. S Vrhunskim pošipom Blato pokazuje da je postalo važan igrač na dalmatinskoj vinskoj sceni, ne samo kad je riječ o kvantiteti, nego baš o unutarnjoj kvaliteti vina.
NAJUSPJEŠNIJA VINA
Pošip Težak
Težak je elitno Blatovo vino. Težak se proizvodi od najzrelijeg grožđa s prestižnih položaja. Vino tri do četiri mjeseca odležava u barriqueu. U prvim je godinama Težak bio prebarikiran jer su bačve bile posve nove. Međutim, u zadnje dvije berbe postao je elegantan, autoritativan i idealan za veoma ambiciozna jela, poput jastoga ili hlapa na gradelama. Težak se fino slaže i s velikim škampima, kirnjom, zubacem i sabljarkom ili škrpinom. Težak može trajati.
Vrhunski pošip
Blatov Vrhunski pošip spada među aromatski najčišće pošipe s Korčule. On ne miriše po šparogama, tropskom voću ili vaniliji. Blatov Vrhunski pošip miriše po vrućoj makiji, cvijeću i žutom voću, s primjesama citrusana okusu. Vino je vrlo svježe, gotovo hrskavo, srednjeg do punog tijela što ovisi o godini berbe. Probali smo i verzije s 12,5 i verzije s 13,5 posto alkohola. Budući da volimo alkoholnija vina, ove druge su nam draže.
Korčulanka
Korčulanka najbolje jeftino vino koje se proizvodi u Dalmaciji. Butelja Korčulanke košta oko sedam eura, na akcijama i manje. Korčulanka je jako osvježavajuće, ljetno bijelo vino s fino pogođenim kiselinama i s puno lokalnog karaktera, koji mu daju autohtone sorte cetinka i blatska zlatarica, pojačane maraštinom. Korčulanka je ultimativna dalmatinska ljetna vrijednost za novac.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
