Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dvije godine zaredom Hrvatska narodna banka upozoravala je da turisti sve manje i manje troše i da vrijednost hrvatskog turizma kontinuirano pada. Ove je godine, čini se, došlo do kopernikanskog preokreta.
Baš doslovno kopernikanskog. Jučer smo dobili podatke o fiskaliziranim računima u grupama G55 (što znači smještaj) i 56 (što znači posluživanje hrane i pića). Rezultati obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 29. lipnja 2026. godine. Rezultati su doslovno senzacionalni. Evo zašto. Broj izdanih računa u djelatnosti smještaj (hoteli, kampovi, privatne sobe) veći je za 4,2 posto, a ukupna vrijednost računa povećala se za čak 20,7 posto!
Hrvatski turizam dugo godina nije tako drastično porastao i u broju i u vrijednosti naplaćenih računa kao u prvoj polovici 2026. Rast od 20,7 posto u vrijednosti računa nadmašuje rast inflacije: ne radi se, dakle, o inflatornoj statistici. Istodobno, restorani i kafići izdali su 4,6 posto više računa nego u prvih šest mjeseci lani, s 11,6 posto većom vrijednošću. Budući da su zagrebački restorani u prvoj polovici ove godine radili značajno lošije nego lani, cijeli se ovaj rast odnosi na Istru, Kvarner i Dalmaciju.
Posebno je važno reći da većina restorana na Jadranu nije dizala cijene: neki su, kad je riječ o cijenama vina i drugih dobrih pića, jeftiniji nego 2025. godine. Najvažnije od svega: rast u broju računa i vrijednosti računa u smještaju i ugostiteljstvu veći je od rasta broja računa u maloprodaji. Maloprodaja, dakle trgovački lanci, porasla je za 2,2 posto u broju izdanih računa i za oko sedam posto u vrijednosti računa.
Hrvatski turizam i ugostiteljstvo (i to bez Zagreba) u prvih pola godine rasli su znatno brže od maloprodaje i brže od stope inflacije. Što to znači? Prvo, jasno je da je rat u Iranu uništio turistički potencijal Bliskog istoka i dijela istočnog Mediterana, pa se određeni broj turista vezanih uz te destinacije uputio u Hrvatsku. Drugo, Hrvatska je, kad je riječ o ugostiteljstvu, prestala divljati s cijenama (iznimka je, nažalost, Dubrovnik). Treće, i najvažnije, čini se da se struktura hrvatskog turističkog modela počela mijenjati.
U lokalnim medijima, od Glasa Istre do Slobodne Dalmacije, svakodnevno možemo čitati jadikovke predstavnika udruga iznajmljivača i njihovih agencija, koje bilježe dvoznamenkasti pad. Ali hoteli bilježe rast, što osobito vrijedi za hotele s pet zvjezdica.
I to je jedini ispravan put za napredak hrvatskog turizma: Hrvatskoj treba još najmanje pedesetak hotela s pet zvjezdica da bi naš turizam uistinu postao održivo konkurentan. Hrvatskoj treba puno manje apartmana nego danas.
Značajno je naposljetku da su i apsolutne brojke bolje od očekivanih. Premda Slobodna Dalmacija iz dana u dan govori o stalnom padu broja turista na splitskom području, naš dalmatinski dopisnik Danko Radaljac jutros je dobio stvarne brojke.
Koje kažu da je broj dolazaka u prvih pola godine pao za 0,37 posto, ali je broj noćenja porastao za 0,52 posto. Očigledno je, znači, da su katastrofične prognoze o ovogodišnjoj sezoni bile potpuno pogrešne, da su priče o lipanjskoj rupi velikim dijelom izmišljene i da hrvatskom turizmu, hvala na pitanju, ide bolje nego u zadnje dvije godine.
Što, naravno, nije zasluga hrvatske Vlade i notorno nesposobnog Ministarstva turizma, nego niza malih i velikih poduzetnika koji razumiju da Hrvatska, svemu usprkos, može postati jedna od vodećih mediteranskih turističkih destinacija.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
