Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Baranjsko Zlatno brdo u mnogim je aspektima jedan od najartikuliranijih novih vinskih projekata u Hrvatskoj. Zlatno brdo točno zna što želi biti; butikna vinarija s limitiranom proizvodnjom isključivo vrhunskih vina. Zlatno brdo ima čvrsti poslovni model, kojeg ne može ugroziti jedna problematična berba. Spremno je i kadro čekati godinama da njegova najbolja vina budu spremna za tržište. Zlatno brdo, naposljetku, ima efektan brending i efikasnu promociju: u tom dijelu posla sudjeluju najuspješniji profesionalci u Hrvatskoj. Logično je stoga da je Zlatno brdo jednako rigorozno i precizno kad je riječ o najznačajnijem segmentu vinske proizvodnje, radu u vinogradu.
Ana Matijević, direktorica Zlatnog brda, male ali već sad nacionalno poznate i ugledne vinarije iz Zmajevca, u razgovoru za Vinski izvještaj pedantno i iscrpno navodi sve bitne elemente prakse u njegovim vinogradima: od strogo kontroliranih prinosa, do hijerarhije važnosti pojedinih razdoblja u vinogradarskoj godini.
Je li vinograd važniji od podruma?
Činjenica jest da sve počinje u vinogradu. Kvalitetno odnjegovan vinograd, vrhunski položaj i terroir preduvjet su za stvaranje vrhunskih vina, nakon čega je za nas također izuzetno važan dio, a to je podrum.
Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?
Apsolutno je važan, ali kao što je poznato, za vrhunsko vino svaki detalj proizvodnje mora biti sinkroniziran i usklađen. Treba paziti na svaki detalj u procesu. Nažalost, čak i neke vrlo jednostavne radnje u proizvodnji ako se odrade nepromišljeno i krivo mogu dovesti do narušavanja kvalitete vina. I zato svaki najmanji detalji ima svoju svrhu, svoje zašto i vrijeme kad je potrebno odraditi upravo taj detalj u proizvodnji bilo to u vinogradu ili podrumu.
Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?
U fokusu nam je uvijek i samo vrhunska kvaliteta grožđa.
Je li moguće postići oboje?
Osnovne su postavke manji urod-veća kvaliteta, ali svim agrotehničkim mjerama, ampelotehničkim mjerama i pravim odabirom vremena berbe moguće je dobiti male pomake u kvaliteti na uvjetno istom opterećenju. Naš je smjer do 1 kilogram po trsu, maksimalno 1,3 kilograma, ovisno o sorti.
Koje su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?
Teško je izdvojiti određenu fazu. Ako bismo morali nešto izdvojiti bila bi to rezidba kao osnovni smjer za sve druge radnje. Svjedoci smo da se danas svi radovi moraju prilagoditi klimatskim i vremenskim promjenama. Izdvojili bismo i najosjetljivije faze cvatnje i oplodnja te razvoj bobice. Budući da su u fazama razvoja bobica sve češći ekstremni vremenski uvjeti, često previše vlažni ili previše vrući, i ta faza postaje sve zahtjevnija.
Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati?
U našim praksama koristimo integriranu proizvodnju što je više moguće, njegujemo ekološki pristup, a u gnojidbi puno pažnje polažemo na održavanje humusnog, organskog sloja tla u vinogradu i u tom ćemo se smjeru i dalje razvijati.
Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?
Svjedoci smo da se struka razvija brzo, nove generacije školovanih enologa su aktivne, to je zanimanje postalo traženo i cijenjeno, usudila bih se reći i prestižno. Putovanja i razmjene studenata u kojima mladi enolozi provode par mjeseci na lokacijama u inozemstvu ali i mladi, budući enolozi i enologinje dolaze u naše vinarije i fakultete i učilišta te podrume kako bi stjecali praksu u toj razmjeni, sve je to rezultat promjena kojima svjedočimo. I to dobar trend. Učenje nikad ne prestaje i mi se prema znanju i stalnom učenju odnosimo na otvoren i vrlo afirmativan način. Hrvatska ima znanja i stručnjake koji su u konačnici i jedna karika zaslužna za uspjehe hrvatskih vina i pozicioniranje u kvaliteti u vinskom svijetu.
Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?
Savjetujemo se s enolozima, radimo puno pokusa i puno vremena provodimo istražujući nove metode, radimo vina u koja vjerujemo kao tim.
Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška zbog kiše i bolesti?
Bila je to izazovna godina, trudili smo se sačuvati urod u okvirima koji ne narušavaju našu viziju kvalitete.
Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?
Učenje, poštivanje struke, otvorenost prema novom ali i primjena najnovije mehanizacije koja također utječe na kvalitetu grožđa.
Gold Cuvée sastoji se od četiri bijele sorte, uključujući rizling traminac. Riječ je o raskošnom polusuhom, aromatičnom vinu alzaškog stila, koje je u debitantskoj berbi osvojilo zlatnu Decanterovu medalju
Zlatno brdo odležava svoje mlade graševine dulje od godinu dana, dok starije berbe poput čuvene 2018. pokazuju iznimno velik potencijal dozrijevanja. Radi se o graševinama s puno karaktera, koje se značajno razlikuju od velike većine baranjskih i slavonskih graševina
Crni Cuvée Zlatnog brda sastoji se od godinama odležavanih cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota. Radi se o otmjenom, snažnom, balansiranom vinu za ozbiljnu gastronomiju. Crni Cuvée može dozrijevati petnaest do dvadeset godina
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
