Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Žara Malić i njegov zet Danijel Šarušić nisu profesionalni vinari ni vinogradari. Oni su menadžeri koji vode Pago Croatiju, iznimno uspješnu zagrebačku tvrtku koja među ostalim u Hrvatsku uvozi dosta velikih svjetskih vina. Pago Croatia u vrijeme pandemije kupio je Mladinu.
Mladina je najveći posjed na Plešivici koji, pod prijašnjim vlasnikom Agrokorom nije osobito napredovao. Fortenova se željela riješiti Mladine, a Malić i Šarušić željeli su pokrenuti ozbiljan, opsežni vinski projekt. Samo četiri godine kasnije, uz pomoć vrhunskih konzultanata Milana Budinskog i francuskog vitikulturista Erica Moroa, Mladina je sa svojim brendovima Erdoro i Terra Falconis postala jedan od najvažnijih i po proizvodnji najveći vinski igrač Bregovite Hrvatske kad je riječ o vrhunskim vinima.
Uz to, Mladina je prešla na ekološku proizvodnju i zasadila ili sadi više novih vinograda. Žara Malić i Danijel Šarušić u toj ekspanziji nisu sudjelovali samo iz ureda, iza ekrana laptopa. Vidjeli smo puno njihovih kućnih fotografija iz vinograda, na traktorima; Malić i Šarušić menadžerski su vizionari koji redovito i sa iskrenom entuzijazmom prljaju ruke na plešivičkoj zemlji.
Je li vinograd važniji od podruma?
Smatram da je vinograd kao i bilo koji drugi nasad voća važniji i ima veći utjecaj na krajnji proizvod, s pretpostavkom da taj proizvod nastojite pokazati u njegovu najiskrenijem obliku. Danas kada je tehnologija prerade napredovala, radnje koje su nekad zahtijevale puno vise angažmana u podrumu, podrazumijevaju se.
Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?
Podjednako je važan i nezaobilazan rad u podrumu, pravilna upotreba drva u odležavanju, rad s finim talogom i ostalo. Također, u proizvodnji pjenušca tradicionalnom metodom rad u podrumu ima veliki ulogu. Naravno, sve je to zanemarivo ako nemate vrhunsko grožđe iz vinograda.
Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?
Vrhunsku kvalitetu prije svega. U našem podneblju i s našim pristupom vinogradima urod je sam po sebi dosta nizak, dok na određenim položajima pokušavamo izvući dodatnu koncentraciju a to je jedino moguće smanjivanjem uroda.
Je li moguće postići oboje?
Neki balans da je moguće postići, ali ekstremne urode ne. Vrhunske loze koje su u pravilu starije, nikad ne mogu dati veliki urod ali mogu vrhunsku kvalitetu.
Koje su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?
Svaka faza ima svoju ulogu i svima pristupamo s jednakom pažnjom, ali rezidba i formiranje loze u toj fazi može imati najveći utjecaj. Urednost vinograda uvelike olakšava situaciju kasnije, pogotovo kad smo u velikom pritisku vlage i opasnosti od bolesti.
Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati?
Puno toga. Već treću godinu režemo po principu Guyot-Poussart, sijemo zeleni pokrov svaki drugi red, a od prošle godine smo prešli na ekološku proizvodnju. U narednim godinama želimo biti što precizniji u svim radnjama.
Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?
U Hrvatskoj imamo nekoliko dobrih stručnjaka, ali s druge strane uvelike zaostajemo za drugim europskim regijama. Neophodno je angažiranje stranih konzultanata kako bi se taj proces ubrzao na razini cijele Hrvatske. Tu bi svakako dodatni napor trebale napraviti lokalne vinske udruge, jer većini vinara angažman stranih konzultanata može biti veliki trošak u odnosu na veličinu njihove proizvodnje, ni sami konzultanti tu nemaju interesa. Međutim, s raznim predavanjima i treninzima na razini regija ili udruga to bi moglo funkcionirati.
Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?
Da, po potrebi.
Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa?
Apsolutno. Mislim da konvencionalni pristup samo maskira i unificira krajnji proizvod ne dopuštajući mu da se predstavi u svom najboljem, izvornom obliku.
Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška zbog kiše i bolesti?
Da, 2023. je definitivno najizazovnija godina od kada smo u vinogradarskoj proizvodnji, tim više što nam je i prva u ekološkom uzgoju. No, uspjeli smo ne samo zaštiti nego i proizvesti ozbiljan krajnji proizvod, na koji smo jako ponosni. Najviše smo uspjeli zahvaljujući pravovremenoj reakciji i angažmanu svih u vinariji, i korištenjem svakog trenutka koji nam je omogućavao da uđemo u vinograd. S obzirom na to da imamo jako strme položaje, samo vrijeme bez padalina nije dovoljno. Pomogla su nam i konstantna komunikacija s konzultantima s višegodišnjim internacionalnim iskustvom i svakodnevni razgovori s kolegama vinarima s Plešivice i razmjenjivanje informacija i planova.
Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?
Svakako praćenje trendova i prakse vinara u drugim europskim vinskim regijama, koje puno ulažu u proučavanje i ispitivanje novih praksi. Važno je pokušati primijeniti procese relevantne za našu regiju. Ubuduće će se sve više govoriti i o ljudima. Kako educirati i osposobiti dovoljan broj ljudi za provođenje najboljih praksi u proizvodnji vina.
Ovaj odlični, ultrasvježi, mineralni sauvignon stiliziran kao Sancerre, uveo je Erdoro u brojne hrvatske restorane. Erdoro je na Sauvignonu izgradio brend. Sauvignon iz 2022. bio je briljantan
Terra Falconis, zemlja jastrebova, posveta je Jastrebarskom, administrativnom središtu Plešivice. Terra Falconis je čvrsto strukturiran, izvrstan, vibrantan, agresivan klasični pjenušac koji će s još nešto odležavanja u u boci postati zaokružen i elegantan.
Mladinin crni pinot zasad je projekt u nastajanju. Prvo izdanje jako je voćno, ali i netipično tanično. Za nekoliko bi godina moglo prerasti u klasično, međunarodno vrijedno vino. Ako Mladina uspostavi stalnu proizvodnju vrhunskih crnih pinota, bit će to važna stvar za hrvatsko vinarstvo.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
