Udruga Graševina Croatica uhvatila Iločka polja, PG Zelinu i Vina Miličić u krivotvorenju vina

Regionalna vinska udruga Graševina Croatica prva je organizacija u Hrvatskoj koja je imenom navela vinare koji patvore vina. Riječ je o dvije vinarije, Iločka polja i Vina Miličić, za čija vina je stručnom analizom utvrđeno da su krivotvorena.

Patvorena vina jedan su od najvećih problema hrvatskog vinskog tržišta, o tome na Kultu Plave Kamenice pišemo već gotovo deset godina. Problem s patvorenim vinima, tekućinama napravljenima od vode i kemikalija koje se u Hrvatsku masovno uvoze iz trećih zemalja i konkuriraju hrvatskim vinima, jest to što ih državne institucije ne sankcioniraju. Glavni argument hrvatskih inspektorata i ministarstava jest da patvorena vina nisu zdravstveno opasna za kupce pa ih ne treba micati s tržišta. Tako se ta kriminalna praksa nastavlja, a hrvatskim vinima konkuriraju falsifikati koji se prodaju po cijenama po kojima se ne može proizvesti ni najgore pravo vino.

Udruga Graševina Croatica, koja okuplja najvažnije vinare kontinentalne Hrvatske, odlučila je dati na analizu određeni broj sumnjivih vina. Kupili su boce tih vina u Intersparu i Kauflandu i dali ih na analizu. Rezultati su porazni. Kako prenosi Večernji.hr, od sedam kupljenih vina šest je bilo patvoreno. Predsjednik Graševine Croatice Tomislav Panenić za Večernji list je izjavio da su “zaprepašteni rezultatima”. 

“Mješavina je to nešto vina, puno vode, kiselina i dodanih alkohola,” rekao je.  Vina su na analizu poslali u Srbiju, u laboratorij Ana Lab u Pančevu akreditiran za ispitivanje kvalitete i autentičnosti hrane. Laboratorij je uzorcima Graševina i Malvazije istarske koje puni i na tržište stavlja KG Zelina pronašao vodu i etanol dobiven od industrijskih biljaka, točnije od kukuruza i šećerne trske. Isto je pronađeno u Graševini i Graševini 2022. Iločkih polja i Plavcu malom 2019. koje proizvode i pune Vina Miličić.

Panenić upozorava da se “bez iznimke” pokazuje da se masovno patvore upravo najvažnije hrvatske sorte vina; graševina, malvazija i plavac mali, koje se i najviše prodaju pa je “lako zametnuti trag pojedinog punjenja jer se brzo proda  i to većinom po akcijskim cijenama.” Panenić smatra da su se proizvođači i prodavači patvorenih vina u Hrvatskoj raspojasali jer im to dopuštaju zakoni i državne institucije koje se ne žele baviti tim problemom. Ako kupci misle da piju vina, a piju vodu s etanolom i prašcima, zapravo je riječ o prevari i falsificiranju, no patvorena vina u Hrvatskoj se ne tretiraju tako.  

Rezultate analiza Graševina Croatica je početkom siječnja proslijedila Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i Carinskoj upravi. Već gotovo dva mjeseca nisu dobili nikakav odgovor.  Iz Agencije za poljoprivredu pitanje prebacuju na Državni inspektorat. Iz Carinske uprave rekli su im da će provesti nadzor, Državni inspektorat nije potvrdio da da je proveo nadzor niti da će ga provesti nadzor.

Večernji prenosi da su rekli da se vina dostavljaju na analizu ovlašteni laboratorij s liste na web stranici Europske komisije, nisu odgovorili smatraju li rezultate analize iz Srbije relevantnima, upozorili su samo da on nije na popisu. Graševina Croatica, međutim, nema namjeru stati. Najavili su da će na analize slati i druga sumnjiva vina koja se prodaju u velikim trgovačkim lancima, ovoga puta će uzorke slati u laboratorije s EU liste “jer kod nas nije bitno kakvo je vino već kako funkcionira administracija i tako u krug. Svjesni smo da ćemo se naći pod snažnim pritiskom i negiranjima stvarnosti koju smo utvrdili, ali činjenice su neupitne i nećemo pokleknuti”, rekao je Panenić za Večernji.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 100 milijuna litara vina, oko trećine se proda kroz trgovačke lance, najmanje 25 milijuna litara se uveze. Gotovo 70 posto prodaje u supermarketima, prema podacima AC Nielsena za 2019./2020. velika su PET pakiranja i bag-in-box, formati koji su i najčešće na akcijama. Hrvatska svake godine gubi desetke hektara vinograda jer je vinski biznis sve neisplativiji, uvelike zbog kaosa na tržištu, uvoza najgorih jeftinih vina, nelojalne konkurencije i nedostatka sustavne državne podrške vinskoj industriji.   

Prevara s patvorenim vinima nastavlja se pred očima hrvatskih inspektora. Proizvodnja i prodaja patvorenih vina trenutno se može suzbijati samo nanošenjem reputacijske štete javnim prozivanjem onih koji ih stavljaju na tržište, no ljude koji ozbiljno zarađuju na takvoj praksi i kupce kojima je najniža cijena bitnija od onoga što piju, nije briga za reputaciju. 

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.