Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Više od 100 tisuća iznajmljivača apartmana u Hrvatskoj plaća paušalni porez na dohodak. Prema podacima Porezne uprave lani su platili 27,7 milijuna eura, 7,4 posto više nego godinu ranije. Iznos nije beznačajan, ali kad se podijeli na broj iznajmljivača ispada da je svaki lani platio prosječno 259 eura poreza na dohodak, a kad se to podijeli s brojem prijavljenih kreveta (godine 2022. prijavljeno ih je 591.105 prema Ministarstvu financija), dolazimo do iznosa od ridikulozna 44 eura po krevetu godišnje.
Rezultat je to analize koju je u Telegramu objavila novinarka Jagoda Marić. Problema je više i ova politika države stalno generira nove. Kako precizira Telegram, jedan od glavnih problema je diskriminiacija na više razina. Prosječan radnik u Hrvatskoj za dva mjeseca rada plati poreza koliko iznajmljivač apartmana za cijelu godinu. Usto, kad rastu plaće raste i ukupni iznos poreza na dohodak koji plaćamo, dok se paušalni porez za iznajmljivače ne mijenja s brojem gostiju ni s rastom cijena.
“Jedino što moraju paziti jest da im zarada ne prijeđe 39,8 tisuća eura godišnje pa da ne uđu u sustav PDV-a, kao i da na svoje ime imaju apartmane s najviše 20 kreveta,” piše Telegram. Država diskriminira i iznajmljivače u unutrašnjosti iako Ministarstvo turizma naveliko reklamira svoje planove za razvoj kontinentalnog turizma. Dok neki iznajmljivači na Jadranu godišnji paušalni porez za svoj apartman mogu zaraditi najmom za jednog gosta na jednu noć, iznajmljivač negdje u Baranji ili Međimurju za isti iznos mora biti pun možda i tjedan dana. Profitabilnost iznajmljivanja apartmana slabi i tržište nekretnina, jer se značajan broj stanova čuva za iznajmljivanje turistima umjesto da ide u trajni najam, pa s time rastu i cijene najma.
Iznos paušala svaki grad i općina određuje za sebe, raspon je paušala od 19,91 do 199,08 eura. Što znači da za isti broj kreveta u dva susjedna grada vlasnik može platiti različit porez iako iznajmljuje po istoj cijeni. Na početku spomenuti rast prihoda od paušala temelji se na nešto većem broju prijavljenih kreveta u 2022. i na činjenici da su neki gradovi i općine neznatno dizali paušal. No ni jedno ni drugo ni izbliza ne prati dramatičan rast cijena i prometa u apartmanima na obali.
Na sve ovo, vladinom odlukom da se 6 posto od ukupno naplaćenog poreza na dohodak preraspodijeli tako da novac dobiju općine i gradovi čija je baza za naplatu poreza manja od referentne vrijednosti za cijelu Hrvatsku, izazvala je nove probleme. Jer država je referencu računa kao da svi naplaćuju maksimalni paušal, pa se mnoge općine s premalom poreznom bazom ne kvalificiraju iako nemaju maksimalni paušal na apartmane, što je nova diskriminacija.
Otkad je turizam postao glavna hrvatska gospodarska grana, nijedna hrvatska vlada nije htjela srušiti poreznu oazu u koju se pretvorilo iznajmljivanje apartmana. Time ne šalje samo poruku da u Hrvatskoj nemaju svi građani ista prava na zaradu od vlastitog rada. Poreznim stimuliranjem apartmanizacije država izravno uništava strukturu turizma i njegovu profitabilnost, a turizam generira najveći dio nacionalnog BDP-a, onemogućuje građanima da riješe stambeno pitanje po fer cijenama što utječe i na trend iseljavanja, da ne spominjemo da je apatmanizacija razorila cijele zajednice na obali, ispraznila nekad žive i samoodržive male gradove i pretvorila ih u ljetne favele bez osnovne infrastrukture, u ekološke i socijalne tempirane bombe.
Cijelu Telegramovu analizu možete pročitati OVDJE.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
