Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) krajem 2015. je odobrila prodaju prve genetski modificirane životinje u prehrambenoj industriji. Odluka je nedavno potvrđena i losos može krenuti na tržište. Kanadski Visoki prizivni sud u srijedu je potvrdio odluku o slobodnom uzgoju i prodaji GMO lososa, nakon što je na nižem sudu odbijen zahtjev ekoloških organizacija da se ta prodaja zabrani. Time je srušena zadnja prepreka komercijalizaciji ove ribe.
Puštanje GMO lososa u prodaju ogorčilo je dio javnosti jer vlada mišljenje da nije provedeno ni približno dovoljno testiranja za takvu odluku. Ribi su odmah dali nadimak “frankenfish” i počela je rasprava o tome hoće li njeno konzumiranje biti opasno za zdravlje ljudi ili kako će kupci biti informirani o tome.
GMO losos registrian je kao vrsta AquAdvantage. Razvila ga je tvrtka AquaBounty Techonogies iz Masachusettsa, specijalizirana za istraživanje i komercijalizaciju akvakultura. AquAdvantage je križanac atlantskog i kraljevskog lososa. Točnije, u genom atlantskog lososa ubačen je spoj koji se sastoji od hormona rasta iz kraljevskog lososa (chinook) i promotera ( dijela DNK zaduženog za aktivaciju određenog gena) iz oceanske ribe Zoarces americanus. Tako razvijen losos raste cijelu godinu, za razliku od atlantskog lososa koji raste samo u proljeće i ljeto te dvostruko brže postiže dvostruko veću težinu. Divlji losos punu težinu dostigne za 3 godine, a AquAdvantage za 16 do 18 mjeseci.
Revolucionarna tehnika u genetskoj modifikaciji
Tehnika koja se koristi za razvoj GMO lososa zove se CRISPR (Crisper) i omogućava izravnu manipulaciju genetskih sekvenci na lakši način, odnosno izravno “editiranje” genoma. CRISPR je donio revoluciju u modificiranju genoma bakterija, biljaka i životinja. Nalazi se u bakterijama i znanstvenici ga pojednostavljeno opisuju kao imunološki sistem koji mikrobe štiti od napada virusa. Prvi je put opiasn 1993. kad su ga pronašli u bakterijama iz morske trave sa španjolske obale. Do 2014. CRISPR se koristio na velikom broju organizama, od kvasaca do majmuna, za uklanjanje ili deaktiviranje defektivnih gena, za ispravljanje mutacija a ponekad i za zamjenu gena u genomu. Na razvoju te tehnike radili su znanstvenici iz devet zemalja. Za znanost, ona je dokaz da se nikad ne zna odakle će doći iduća velika znanstvena inovacija, ali potrošači ne dijele taj entuzijazam.
FDA kritiziraju da ribu nije podvrgla dovoljno temeljitim analizama i da se praktički ne zna kako ona može utjecati na okoliš ni na zdravlje ljudi koji je jedu. Osim toga, kažu da su navodno posebna pravila primijenjena na GMO lososa “opasan presedan koji snižava standarde sigurnosti” hrane. Ova riba nastaje tako što se oplođena jajašca tretiraju hormonom rasta i iz njih nastaju sterilni losoi koji narsatu četiri puta brže i četiri puta veći od divljih. Ono što ljude najviše brine jest to što GMO losos na tržištu neće bitip osebno označen, jer nijedan zakon proizvođača ne obvezuje na to.
Sporne procedure testiranja
FDA, pak, tvrdi da je provela rigorozna testiranja. Analizirajući sigurnost ovako razvijene ribe usporedili su AquAdvantage losos s atlantskim lososom konkurentske kompanije i tvrde da nisu uočili značajnije biološke razlike, pa ni u hormonima poput estradiola i testosterona. Poduzeli su i korake za sprečavanje križanja AquAdvantage lososa s divljim lososom. GMO losos smije se uzgajati samo na dvije zatvorene lokacije na kopnu, u Kanadi i u Panami, opremljene fizičkim i kemijskim zaštitnim sustavima koji bi trebali spriječiti da jajašce ovog lososa vodom dospije u prirodu. Za svaku novu lokaciju kompanija će morati tražiti novu dozvolu. Sam način uzgoja 98 posto tretiranih lososa sterilizira pa se smatra da je njihovo razmnožavanje u prirodi praktički nemoguće. No Sveučište Purdue objavilo je znanstveni članak o mogućim opasnostima za ljude i okoliš povezanima s GMO lososom. “Ovakva riba mogla bi imati veliki negativni utjecaj na druge vrste riba ako i kada dospije u divljinu. Mogućnost da se to dogodi toliko je velika da je treba smatrati sigurnom, pogotovo u svjetlu prijašnjih slučajeva s uzgojenim lososima s kojima se događala slična stvar”. stoji u njihovom članku.
Jedna od najspornijih stvari u ovoj priči je to što nijedan zakon ne obvezuje proizvođače GMO lososa da ga posebno deklariraju niti ih institucije namjeravaju prisiliti na to. FDA je dala tek dvije preporuke za dobrovoljno deklariranje. Što cijelu ovu stvar čini velikom pobjedom industrije GMO hrane.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
