Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Hrvatskom vinarstvu nedostaje vinograda. U hrvatskom vinskom biznisu vlada paradoksalna situacija: sve je više vinarija, a sve manje vinograda. Stoga je svako ozbiljno, ambiciozno podizanje vinograda važan događaj za regionalnu i nacionalnu vinsku scenu. A kad se vinarstvo revitalizira na cijelom jednom otoku, taj je događaj još važniji.
Prije tri godine prvi smo put posjetili Markusove vinograde na Šolti, prelijepom otoku preko puta Splita, gdje je komercijalno vinarstvo gotovo bilo nestalo. Vinarija Markus, vlasnika Roberta Younga, koju vode enolozi Ivona i Slaven Jeličić, na Šolti je zasadio ili uskoro sadi dvadeset hektara vinograda, čime je Šolta ponovno postala važno vinogradarsko područje. Ovoga ljeta dio Markusovih vinograda ulazi u puni rod (lani se prvi put, ali više manje probe radi, ubralo nešto pošipa).
Trajektom koji iz splitske luke polazi prije sedam, vrućeg smo lipanjskog jutra krenuli za Šoltu. Obišli smo sva tri Markusova položaja: Zahode, Gornje Selo i Nečujam. Zahode i Gornje Selo južni su položaji koji leže na melioriranom kršu, dok sjeverniji i strmiji Nečujam kombinira meliorirani krš s crvenom zemljom. Tereni su pripremljeni prosijavanjem kamena, koji je izvađen do metar dubine, sve do žive stijene. Vinogradi se navodnjavaju podzemno, kap po kap, na 35 centimetara dubine, da vlaga ne bi isparavala i da vodu dobije korijenje loze, a ne korov.
Važno je istaknuti da je dio vinograda zasađen vrlo specifičnom metodom cijepljenja. Tri godine u zemlji su se uzgajale podloge Richter i 420A, na koje su se onda ručno kalemili pupovi iz raznih vinograda, od čuvenog Franza Ferdinanda za babić, do grka s Korčule. Loze se cijepe tako da se podloga zareže jednim potezom po sredini, dva pupa se stave u rez i zavežu špagom. Ostavljaju se dva izdanka dok se ne vidi kako su se razvili, pa se jedan odabire za deblo.
Riječ je o radno veoma intenzivnoj metodi koja se izvodi samo ručno: ovaj težački posao obavljaju dva starija gospodina sa Šolte, koji su tri tjedna uspjeli cijepiti 20 tisuća loza! Radi se o vještini koja izumire i koju je iznimno važno sačuvati i u Markusu je upravo uče.
Markusovi enolozi i vinogradari smatraju da takva metoda cijepljenja daje puno otpornije i vitalnije loze. Vinogradi koji su već u rodu bilježe ogromne prinose, pa se tijekom našeg posjeta obavljala zelena berba pošipa: prinosi su reducirani za 50 posto. Golema većina vinograda zasađena je lokalnim sortama: pošipom i grkom, babićem, tribidragom, plavcem i dobričićem. Na Nečujmu će se iduće godine saditi još bijelih sorti.
Markusovi šoltanski vinogradi izgledaju senzacionalno. Markus već sad, s grožđem iz otkupa, postiže iznimno visoku kvalitetu vina. A vlastito će grožđe značajno obogatiti Markusov portfolio.
Vinarija u Kaštelima koja je, kako kaže Slaven Jeličić, dovršena otprilike 97 posto, najmodernija je u Hrvatskoj. Markusov proizvodni pogon obuhvaća skoro sve moderne vinifikatore i posude za odležavanje vina, od konvencionalnih inoksa, vrlo skupih barriquea, do posebno oblikovanih “jaja” i malih eksperimentalnih fermentora. Tu je, naravno, i prostrani laboratorij.
Robertu Youngu toliko je stalo do projekta Markus da je u velikoj vinariji uredio i svoj stan. Dok smo ručali u Dvoru, Young nam je ispričao zanimljivost, da su ga u školi zvali Marcus. To nema nikakve veze s nazivom vinarije i branda, Markus je dobio ime po jednoj staroj garažističkoj avanturi bračnog para Jeličić, ali neke se stvari naprosto poklope.
Markus pratimo od samog početka: riječ je o jednom od definitivno najimpresivnijih vinskih projekata u Hrvatskoj, koji je već sad značajno unaprijedio dalmatinsko vinarstvo.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
