Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Međunarodna organizacija za vinarstvo i vinogradarstvo (OIV), smještena (a gdje drugdje) u Dijonu, posljednjih dana svibnja izdala je svoje godišnjestatistike, izvještaj Stanje svjetskog vinarskog sektora 2025. Glavna informacija u izvještaju jest da se nastavlja smanjenje površina pod vinogradima.
Prema njihovim podacima, u 2025. godini pod vinogradima je bilo 7 milijuna hektara, što je smanjenje od 0,8 posto u odnosnu na 2024., a ujedno je to bila i šesta godina zaredom da e površine smanjuju. U ovom stoljeću vrhunac zasađenih površina bio je 2003. godine, kad je pod vinogradma bilo 7,8 milijuna hektara. Od tada, uz izuzetak nekoliko godina, površine uglavnom padaju.
Kod prvih šest zemalja na listi, onih s najviše vinograda, došlo je do stagnacije (Kina) ili do pada (pri čemu je talijanski pad minoran). Samo dvije države bilježe značajnije povećanje, Indija i Brazil. Indija je čak izbila i na sedmo mjesto na svijetu po zasađenim površinama vinograda, ali treba uzeti u obzir činjenicu da je dosta tog grožđa stolno, namijenjeno konzumaciji. Ne iznenađuje da smo ovoga tjedna u jednom velikom lokalnom trgovačkom lancu našli baš indijsko grožđe. Inače, da sve stavimo u domaći kontekst, jedna Bugarska koja je dvostruko veća od Hrvatske, ima gotovo četiri puta više površina pod vinogradima. Pitanjem važnosti novih nasada trebao bi se pozabaviti cijeli turistički sektor, pa i država.
Države s najvećim površinama vinograda vinograda 2025 (u zagradi površine iz 2024)
Španjolska 919.000 ha (930.000)
Francuska 740.000 ha (775.000)
Kina 733.000 ha (773.000)
Italija 726.000 ha (728.000)
SAD 415.000 ha (419.000)
Hrvatska nije na ovoj listi jer nije među dvadeset najvećih proizvođača. Prema podacima OIV-a, Hrvatska je kao manji srednji proizvođač negdje oko 30. mjesta. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je u Hrvatskoj bilo 19.100 hektara vinograda. To znači smo u zadnjem desetljeću izgubili 1300 hektara, otprilike kao da u deset godina nestanu zajedno Belje, Laguna i PP Orahovica. Taj je pad, nažalost, u okvirima trenda EU, samo što kod nas nije uzrokovan klimatskim promjenama kao u nekim drugim europskim zemljama. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj lani, unatoč sve manjim površinama vinograda proizvedeno oko 600.000 hektolitara vina, čak 24 posto više od našeg petogodišnjeg prosjeka.
Što se tiče proizvodnje vina, ona je u 2025. godini bila na 227 milijuna hektolitara, što je rast od 0,6 posto u odnosu na godinu prije, ali treba znati da je 2024. godina bila rekordno niska. Europska unija i dalje je glavni proizvođač, proizvodi oko 60 posto svjetskih vina, ali sa 136 milijuna hektolitara u 2025. bilježi bad od 1,3 posto.
U Italiji kao pojedinačno najveći proizvođač na svijetu proizvodnja blagoraste, ali OIV u izvještaju ističe da je proizvodnja neravnomjerna po regijama. Na jugu Italije proizvodnja je značajno rasla, sjever je ostao na razinama od pretprošle godine, dok je središnji dio Italije zabilježio pad, posebno Toskana koja je bila pod najvećim utjecajem meteoroloških problema, što nije veliko iznenađenje.
Klima je, navode u OIV-u, utjecala i na pad prozivodnje u Francuskoj, drugog po veličini proizvođača. Utjecaj vremenskih prilika bio je geografski nejednak. Burgundija je bila uglavnom pošteđena s minimalnim, promilskim padom.
Pad kod trećeg po veličini proizvođača, Španjolske, izraženiji je i također je uzrokovan vremenom. Već duže vrijeme na Iberijskom poluotoku traje sušno razdoblje.
Klimaktološka situacija stvorila je još jedan fenomen: države s južne hemisfere u 2025. godini imale su rast proizvodnje veći od sedam posto, posebno se ističe Australija s 900.000 hektolitara više nego u 2024. godini. Ali klima bi mogla stvoriti potpuno obrnuti trend ove godine. Na Pacifiku se razvija super el Nino, koji donosi vrućinu, sušu i nestabilno vrijeme značajnom broju tradicionalnih proizvođača vina.
Top pet proizvođača 2025 u milijunima hektolitara (2024 u zagradama)
Italija 44,4 Mhl (44,1)
Francuska 36,1 Mhl (36,1)
Španjolska 28,7 Mhl (31,1)
SAD 20,0 Mhl (21,1)
Australija 11,3 Mhl (10,4)
Što se tiče konzumacije vina, ona je procjenjuje na 208 milijuna hektolitara u 2025. godini, što je godišnji pad od 2,7 posto. Za domaće prilike nije nevažno da su među državama koje ipak bilježe rast Austrija i Češka, dosta česti turistički gosti u Hrvatskoj.
Ukupni izvoz je pao za 4,7 posto na 94,8 milijuna hektolitara, ali u OIV-u ne izražavaju pretjeranu zabrinutost zbog toga. Ponajprije, vidi se učinak carina Donalda Trumpa na Sjedinjene Države, golemog uvoznika, a i brojke su i dalje ogromne u odnosu na vrijeme prije deset ili dvadeset godina. Još uvijek se više od trećine proizvedenog vina izveze i ržište je izuzetno internacionalizirano.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
