Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Vinolog je poznata zagrebačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom vina. U Vinologu rade profesionalni enolozi, koji pod etiketom Eclat proizvode ambiciozna vina, od kojih su neka, poput Plavca Eclat, osvajala Decanterove medalje, dok su druga, poput cuveéa koji sadrži malvaziju, pošip i graševinu, u najmanju ruku bizarna. Vinolog ne raspolaže svojim vinogradima: oni isključivo kupuju grožđe, pa nitko zapravo ne može posve točno znati što se nalazi u njihovim vinima.
Nadalje, linija Eclat, koja zaista može biti veoma dobra, nije se baš uspjela plasirati na puno vinskih karti. Pa se tako Vinolog i njegova direktorica Jelena Balog, osim vrhunskim hrvatskim vinima, bave i distribucijom vrlo jeftinih balkanskih vina. Vinolog, primjerice, uvozi i distribuira kosovski Vranac.
Nadležne su inspekcije utvrdile da su dva uzorka Vinologova kosovskog Vranaca izdvojena još 2022. godine u pulskom Pevexu i testirana u neovisnim laboratorijima pokazala bitna odstupanja u kemijskom sastavu. Laboratorijske su analize dokazale da su u vino dodani voda i šećer koji ne potječe iz grožđa, izvan zakonskih kriterija. Time se Vinologov Vranac ne može klasificirati kao vino, nego kao patvorina.
Vinolog je kažnjen s 1327 eura globe, a gospođa Balog s 660 eura globe. Gospođa Balog u svojoj je obrani istaknula kako Vinolog ne može kontrolirati i svaku bocu uvezenog vina, i kako s proizvođačem koji je patvorio Vranac u prijašnjim godinama nije bilo problema. Ovo, zapravo, znači da je gospođa Balog priznala kako njen Vinolog živi od uvoza jeftinih kosovskih, možda i makedonskih vina, a ne od proizvodnje vrhunskih hrvatskih vina, s čim se ta tvrtka od osnivanja javno hvali. Sud je odbacio i njeno dovođenje u pitanje metodologije laboratorija, a osuđeni još imaju pravo na žalbu . No, sve je to manje važno.
Najvažnije je da je, napokon, netko osuđen zbog prodaje falsificiranih uvoznih vina na hrvatskom tržištu. Prije nekoliko godina izbio je veliki skandal kad je druga zagrebačka tvrtka uvezla desetine i desetine tisuća litara kosovske graševine, koja je bila očigledno falsificirana, i u kojoj se uopće nije nalazila graševina nego vino od sasvim drugog grožđa, pojačano umjetnim kiselinama i pretjeranom količinom šećera.
Ta tvrtka, čija je vina prodavao Tommy, dosad nije osuđena. Nije nam jasno zašto. Nadalje, sasvim je nesporno da mnogi hrvatski nesavjesni proizvođači vina u svoje butelje dodaju jeftina mađarska, kosovska i makedonska vina. Inspekcije nisu prijavile dovoljno tih vinskih krivotvoritelja, koji se katkad skrivaju iza navodno uglednih brandova.
Država bi uistinu morala, i to odmah, postati brutalno nemilosrdna prema svim hrvatskim falsifikatorima vina, bilo da je riječ uvoznicima i distributerima, ili pak o “respektabilnim“ vinarima. Beskompromisni obračun s falsifikatorima vina esencijalno je važan za oporavak i napredak hrvatske vinske industrije.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
