Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Turoperatori, hotelijeri i organizacije za putnički prijevoz su suglasni: ova turistička sezona mogla bi biti fenomenalna. Stiglo je cjepivo, ljudima je dosta samoizolacija i lockdowna, novca još uvijek ima i svi jedva čekaju putovati. Problem je, međutim, što od početka pandemije države gotovo nisu napravile gotovo ništa bitno da bi putovanja prilagodila novoj stvarnosti.
Putovanja su trajni znakovi vremena. Dvadeset godina nakon terorističkih napada na Ameriku i Veliku Britaniju, na aerodromima još skidamo cipele i remene, još ne smijemo unositi tekućinu u avione. Za očekivati je da ćemo godinama nakon što se svijet procijepi u avionima morati sjediti s maskama, dezinficirati se i prolaziti nove sigurnosne provjere. Ali, ni godinu dana nakon početka pandemije nema ujednačenih pravila za putovanja, ulaske i izlaske iz zemalja.
Touroperatori i transportni lobisti s kojima su razgovarali novinari CNN-a kažu da bi se ovoga ljeta turizam mogao vratiti s velikim praskom. Očekuju da će oporavak sramežljivo početi već u rano na proljeće, a prava će potražnja početi iza 1. svibnja. Njihova istraživanja, međutim, pokazuju ljude, iako jedva čekaju otputovati na odmor izvan svojim zemalja, ne rezerviraju hotele i letove jer ih obeshrabruju neujednačena i kaotična pravila putovanja.
Još se ne zna koja je međunarodna organizacija krajnja instanca za protuepidemijske mjere. Višak je preporuka i manjak jasnih pravila. Svaka država sama određuje pravila o ulasku u zemlju i karantenu. Ta se pravila mijenjaju gotovo sa svakom promjenom epidemiološke slike, a nerijetko su uvjetovana i lokalnom ekonomijom i politikom, dakle posve nepredvidljiva. Ne uzimaju u obzir globalnu ekonomsku važnost sektora putovanja.
Nitko ne želi usred odmora doznati da po povratku kući mora u karantenu, još manje da mu u destinaciji na kojoj je platio odmor dan prije puta kažu da će pola odmora provesti u samoizolaciji. Drugi problem na koji upozoravaju stručnjaci je činjenica da ne postoji jedinstveni sustav razmjene podataka o testiranju ni cijepljenju.
Printani papir s logom nepoznatog laboratorija i tekstom na nepoznatom jeziku policajcu na granici ne znači puno. Bilo bi bolje da se napravi globalni standard za potvrde o cijepljenju koje će se moći pokazivati bilo gdje, uz međunarodnu baza podataka o cijepljenju i testiranju.
Međunarodne zdravstvene organizacije trebale bi uvesti jedinstvene kriterije za proglašavanje obveznih karantena kod prelaska granice i protokole kojima bi se one mogle izbjeći, primjerice korištenje brzih testova. I konačno, zračne luke i aviokompanije trebaju ujednačena pravila kontrole putnika kako oni nakon slijetanja na odredišta ne bi morali u karantenu.
Aviokompanije za ovu godinu očekuju 50 do 60 posto lanjskog prometa u većini zemalja. “Bez koordiniranog globalnog pristupa, naša će industrija vrlo teško krenuti naprijed,” izjavio je za CNN Luis Felipe de Oliveira, direktor Airports Council Internationala (ACI), međunarodne organizacije koja zastupa zračne luke. “Posebno je teško kad se pravila mijenjaju gotovo na dnevnoj bazi. Obvezne karantene i stalna promjena pravila ubijaju proces oporavka turizma.”
Brojke se neće vratiti na predepidemijske ako ljudi ne budu mogli putovati brzo i bez prepreka. Stručnjaci se slažu da bi mjere morale biti nijansirane i inteligentnije, kako bi se već ovoga ljeta karantene za turiste ukinule. Industrija ne može čekati da se cijeli svijet procijepi.
Mnogi se zalažu za dvostruka testiranja, da putnici koji imaju negativan PCR test star najviše 72 sata slobodno putuju uz još jedan brzi antigenski test na povratku u zemlju. Problem je što u većini država nema konsenzusa oko toga trebaju li odgovornost i trošak brzih testova preuzeti država ili privatni sektor. U međuvremenu, razne zemlje testiraju razne modele.
Turizam na Havajima sasvim se solidno oporavlja uz sistem dvostrukih testiranja. Na cijelom otočju nema karantene. Delta Air Lines je testirao sigurne letove za Nizozemsku. Putnici na tim letovima nisu morali u karantenu jer su uz avionsku kartu trebali PCR test i brzi test prije ukrcaja u avion. Australija i Novi Zeland uveli su dvosmjerni takav koridor. Problem je, međutim, što takvi koridori imaju smisla ako su konzistentni, a mogu se raspasti čim jedna od destinacija promijeni mjere. Mađarska i Irska usvojile su koncept “imunološke putovnice,” nemaju karantenu za putnike koji su preboljeli covid jer se pretpostavlja da su razvili imunitet.
Testiranja definitivno mogu pomoći oporavku turizma, i Svjetska zdravstvena organizacija počinje upostavljati jedinstvene protokole testiranja kako bi se omogućila efikasnija razmjena podataka.
Cijepljenje je veći problem. Prvo, cijepljenje protiv covida nije obvezno, što znači da se slobodno i sigurno kretanje mora omogućiti i ljudima koji se ne žele i ne smiju cijepiti. Da bi se podaci o cijepljenju efikasno razmjenjivali treba ujednačiti zakone i propise. Cijepljenje se neće provoditi jednako brzo u svim zemljama.
Kad ljudi na proljeće ponovno počnu putovati, suočit će se s nizom novih, vjerojatno kaotičnih pravila o testiranjima i cijepljenju, koja bi mogla zakomplicirati putovanja i obeshrabriti ih da uopće krenu. I na kraju, čak i ako turisti prepreke na granicama prijeđu bez većih problema, dolazimo do pitanja same svrhe putovanja.
Putovanje je skupljanje lijepih sjećanja, upoznavanje drugih sredina, miješanje s ljudima, istraživanje kulture i gastronomije, uživanje u prirodi. To je teško uz fizičku distancu, maske i sterilizaciju svega, pa će turističke zemlje osim tehničkog posla oko mjera i sigurnosti morati puno više raditi na gostoprimstvu i inovaciji.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
