Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U ožujku 2009. godine u pariškom Musee d’Orsay održana je veličanstvena proslava stotog izdanja famoznog Michelinova restoranskog vodiča. Guy Savoy i Pierre Gagnaire kuhali su za štednjacima u kutovima velike dvorane, Roedereov se šampanjac točio ne u poticima nego u vodopadima, a središnji je prostor bio pun vitrina s posebno dizajniranim vodičima, kao i s autentičnim starim izdanjima.
Na proslavu stotog Michelina pozvali su nas jer se u drugoj polovici 2008. Michelin spremao proširiti na Hrvatsku pa su, eto, njegovi urednici i menadžeri na svoju stogodišnjicu odlučili dovesti i hrvatske novinare. No, samo nekoliko tjedana poslije gala večere u Musee d’ Orsay, iz jedne od regionalnih Michelinovih podružnica dobili smo razočaravajuće pismo: zbog ekonomske krize, Michelin je privremeno odsutao od širenja na Hrvatsku i druge zemlje u regiji.
Prvi put su odustali zbog krize
To, međutim, nije spriječilo pojedine istarske turističke entuzijaste da pokušaju nagovoriti Fausta Arrighija, ondašnjeg direktora talijanskog Michelina, da Istru uvrsti u talijansko izdanje Vodiča, kao posebni regionalni separat, o čemu su 2010. i 2011. godine lokalne novine sasvim otvoreno pisale. Takvo što se, naravno, nije moglo realizirati iz niza razloga. Michelin se u ono vrijeme odlučio strateški širiti prema Aziji, dok mu tržišta jugoistočne Europe nisu bila odveć interesantna. Kriza je, nadalje, rušila standarde Michelinovih restorana, osobito onih s jednom, pa i s dvije zvjezdice. Bile su to loše godine za bilo kakvu Michelinovu ekspanziju u Europi. Naposljetku, politički bi bilo prilično nepodnošljivo da se Istra nađe u talijanskom izdanju Michelina.
Sam gospodin Arrighi, kojeg smo intervjuirali u ljeto 2013. godine u njegovu uredu u Milanu (koji se nalazio usred Michelinove garaže, zatrpan gumama i autodijelovima), vrlo je odlučno otklonio mogućnost širenja Michelina na Hrvatsku u idućih nekoliko godina.
Glavni kriterij jer rast tržišta, što je za nas dobro
Onda smo lani dobili informaciju, koju nismo mogli formalno provjeriti, da je Ministarstvo turizma organiziralo posjet Michelinovih inspektora Hrvatskoj, kako bi oni dobili dojam o stvarnoj vrijednosti našeg restoranskog kuhanja. Rezultati su, opet navodno, bili pomalo poražavajući. Što ne mora mnogo značiti, jer je jačanje tržišta danas glavni Michelinov kriterij za ulazak u pojedinu zemlju ili regiju. S obzirom na snagu hrvatskog turističkog tržišta, Michelin će se u idućih nekoliko godina gotovo sigurno pojaviti kod nas, osim ako ponovo ne izbije neka velika gospodarska kriza.
Osim toga, u Hrvatskoj zaista postoji barem pet ili šest restorana koji kuhaju na razini jedne Michelinove zvjezdice. O dvije možda možemo razgovarati u jednom ili dva slučaja, dok se trećoj nitko nije ni približio.
Prvi Michelinov vodič izašao je 1900. godine, sustav ocjenjivanja s tri zvjezdice uveden je 1931. godine, a 100. izdanje obilježavalo se 2009. jer vodič nije izlazio za vrijeme oba svjetska rata, kao ni 1921. godine.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
