Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Norveški bakalar jedna je od najtraženijih riba na svijetu. Zadnjih desetak godina prodaja stalno raste, zadnje četiri godine, nakon rekordne 2015. doslovno skače. Prema podacima Norveškog vijeća za ribu izvoz bakalara i lani je rastao 5 posto, a vrijednost izvoza i više je cijene nakon par godina krize od 2015. rastu. Najveći potrošači norveškog bakalara (i lososa) su zemlje Europske unije. U Francuskoj je, primjerice, norveški bakalar daleko prodavanija riba. Vrijednost izvoza lani je prešla 440 milijuna eura.
Potražnja i dalje raste i pretjerani izlov sve je veći problem. No, iza toga je još jedna priča. Dobar dio norveškog bakalara, naime, prije nego dođe na tržište EU prijeđe 15.000 kilometara, jer na ribarnice, u trgovine i restorane dolazi preko kine.
Francuski novinari istražili su zašto se to događa i rezultati istrage koji će uskoro biti objavljeni u dokumentarcu Mollo sur le cabillaud? (A da malo olabavite s bakalarom?) na televiziji France 5, neće se svidjeti potrošačima. Norveški bakalar odlazi u Kinu na filiranje i ostalu obradu i tamo ga posebnim strojevima s iglama pumpaju vodom kako bi povećali masu i volumen ribe. Bakalaru se tako dodaje i E451, prehrambeni aditiv dozvoljen na tržištu EU. E451 spada u fosfate, kojih u ribi prirodno ima puno, no problem je ako se dodaju umjetno prelaze količine koje su dobre za zdravlje. Zato količina fosfata u hrani prema propisima EU mora biti jasno naznačena, što s fileima norveškog bakalara nije uvijek slučaj.
Ukratko, tvrdi se u francuskom dokumentarcu, dugoročno konzumiranje prevelike količine fosfata može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti. Dijelovi dokumentarca Mollo sur le cabillaud? snimljeni su skrivenom kamerom, novinari su bakalar nosili na analize i potvrdili da su mu dodavani fosfati koji nisu navedeni na deklaracijama, a pokazali su i da se gotovi pohani riblji štapići kakvih su puni frižideri u supermarketima i fast food lancima, zapravo rade od mljeven kože, krvi i otpadaka od filiranja bakalara, dok je na ambalaži i deklaracijama naznačeno da je riječ o mljevenom mesu bakalara.
Kako su autori dokumentarca objasnili u najavnim intervjuima, cilj filma je upozoriti ljude na loše prakse koje nastaju zbog prevelike potražnje i želje za profitom, zaštita ribljeg fonda i usmjeravanje ljudi na trošenje drugih vrsta ribe, koje su zdravije i održivije. Mollo sur le cabillaud? će biti prikazan danas popodne. A vi, idući put kad u supermarketu kupujete smrznute filete bakalara i riblje štapiće, pažljivo provjerite što kupujete
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
