Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Još je malo dana do Uskrsa. A s Uskrsom počinje ne samo turistička, nego i puna restoranska sezona. Do prije nekoliko godina moglo se tvrditi kako turistička sezona nije važna za zagrebačke restorane. Međutim, Vlado Lisak, vlasnik Carpaccia, lani je procijenio da turisti čine otprilike trideset posto prometa tog uspješnog restorana. Više gotovo ni jednom zagrebačkom ugostitelju ne pada napamet da u kolovozu zatvori restoran, što je ranijih godina bilo uobičajeno. Usprkos sve većem turističkom pritisku, zanimljivo je da na listu najvažnijih naših gastronomskih odredišta nismo mogli uvrstiti neke od većih obalnih gradova poput Rijeke, gdje restorana gotovo da i nema, zatim Pule gdje su ozbiljni restorani nestali gašenjem Valsabbiona i urušavanjem Milana u prosječnost, te Zadra čiji najglasovitiji restoran Foša nije dobio skoro ni jedan glas u našem izboru najboljih hrvatskih restorana, u kojem je sudjelovalo više od 40 chefova i restauratera.
1.ZAGREB
Kao što smo nedavno konstatirali, Zagreb je upravo ušao u Zlatno doba restorana. Mjesečno se ovaraju dva do tri nova ambiciozna lokala, a svi važniji restorani koji su počeli s radom unatrag pola godine stalno su puni: visoki ritam drže i etablirani stariji restorani poput Carpaccia, Vinodola i Takenoka. Zagrebačka je restoranska scena vibrantna i zabavna, ali joj nedostaju prava visoka kuhinja, dobri riblji restorani i značajno veća ponuda etničkih opcija.
2. SPLIT
Split je nesumnjivo drugi najdinamičniji hrvatski restoranski centar s nizom dobro osmišljenih bistroa, koji su puni i izvan turističke sezone. I Splitu, više nego Zagrebu, nedostaju maksimalno ambiciozne kuhinje, što bi se moglo promijeniti dolaskom turista ne samo više kupovne moći, nego i znatiželjnijeg ukusa.
3. NOVIGRAD I BRTONIGLA
Na ovom desetak kilometara dugom potezu u zapadnoj Istri smjestio se niz vrlo dobrih do odličnih restorana: vrhunski San Rocco i njegova bistro verzija Primizia u Brtonigli, pa stroga i ambiciozna Marina Gaši, pa već klasični Damir & Ornella koji možda jesu postali maniristički, ali pripremaju hranu vrhunske kvalitete, pa zaista izvrsni i u hrvatskoj javnosti podcijenjeni Čok, svi u Novigradu. Brtonigla i Novigrad danas su epicenter istarske gastronomije, ne računajući, naravno Batelinu kao uvjerljivo najuzbudljiviji istarski restoran,
4. DUBROVNIK
Dubrovnik se ovdje nalazi zbog Portraita koji je lani ušao na jednu od New York Timesovih must see lista, pa zbog Nautike koju se redovito proglašava jednim od najromantičnijih restorana na svijetu i zbog Takenoka koji je uveo visoke standarde istočnjačke hrane na hrvatski jug, i zbog činjenice da bi u Dubrovniku u razmejrno kratkom vremenu još nekoliko prestižnih domaćih restorana trebalo otvoriti svoje jadranske podružnice.
5. OPATIJSKA RIVIJERA
Opatija nije dobar turistički ni hotelski grad. Ali njena rivijera i dalje je privlačno gastronomsko odredište. Prije svega zbog Plavog podruma, zatim zbog Bevande čija je vinska karta svjetski relevantna, pa zbog skromnog Johnsona i njegovih neskromnih, fantastičnih škampa. Naposljetku, ovu smo godinu počeli ručkom u starom lovranskom ribljem restoranu Najade, koji je u znatno boljoj formi nego pije nekoliko godina.
6. ROVINJ
Rovinj ima Monte, jedini hrvatski restoran s Michelinovom zvjezdicom. Rovinj, nadalje, ima legendarni Giannino gdje kvaliteta često varira, ali gdje se u boljim trenucima mogu pojesti i neka od najslasnijih rustikalnih morskih jela u cijeloj Istri. Rovinj, naravno, ima i Maistrine luksuzne hotele, koji imaju potencijal da postanu predvodnici istarskog fine dininga.
7. ŠIBENIK
Šibenik mora biti na listi vodećih hrvatskih gastroodredišta zbog Pelegrinija, sigurno najboljeg domaćeg restorana. Međutim, lanjsko otvaranje D-Resorta moralo bi utjecati i na druge šibenske ugostitelje da podignu ljestvicu. Šibenik je općenito grad s velikim mogućnostima uzbudljivog turističkog razvoja.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
