Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
S ulice, Henri Giraud ne izgleda impresivno. Sliči na još jednu u nizu kuća u selu Aÿ u Champagni. Kad se otvore električna vrata, ta pretpostavka nestaje i posjetitelji, koji se moraju najaviti i zapravo imati dobre veze da bi prošli kroz ta vrata, ulaze u drugi svijet, iz kojega ne žele izaći.
Slavnom rečenicom, Robert Parker Henri Giraud je definirao kao “najbolju šampanjsku kuću za koju nikad niste čuli.” U Henri Giraudu u tvrde da vino proizvode od 17. stoljeća, točnije od 1625. godine kad je njihove vinograde u selu Aÿ u srcu Champagne zasadio François Hemart.
Početkom 20. stoljeća, Léon Giraud, kirasir iz bitke na Marni, oženio je mladu nasljednicu obitelji Hémart i obnovio veličanstveni obiteljski vinograd opustošen filokserom i Prvim svjetskim ratom. Obitelj danas ima 20 hektara vinograda, s 35 parcela na Grand Cru položajima, od kojih je 26 zasađeno pinot noirom a devet chardonnayom. Povijest kuće duboko je ukorijenjena u specifičnom terroiru Aÿa, a posebno u šumi Argonne.
Vinogradi su u ekološkom uzgoju, intervencije su ograničene, obitelj je posebno ponosna na održivost. Od srpnja 2015. ti su vinogradi skupa s cijelim terroirom Aÿa uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Henri Giraud je i danas u vlasništvu obitelji, trenutno ga vodi trinaesta generacija, koja uspješno odolijeva korporacijskim ponudama. Jedna su od rijetkih kuća koja primarnu fermentaciju radi u drvu (Krug je najpoznatiji primjer). Ali to nije jedina njihova specifičnost. Ni iz daleka.
Henri Giraud je mikrokozmos zaigranih umjetničkih instalacija, žarko zelene trave, fantastično uređenih kušaonica, vidikovaca s kojih se za lijepog vremena mogu promatrati vinogradi i, naravno, podruma u kojima se proizvode neki od najboljih šampanjaca na svijetu. Tu je još i mali hotel sa samo pet soba, koji zaslužuje zaseban tekst.
Nakon kratkog upoznavanja i čaše baznog šampanjca Esprit, krenuli smo u razgledavanje podruma. Henri Giraud vina odležava isključivo u hrastovim bačvama iz šume Argonne i to pretežito novim, ali to radi ekstremno precizno i holistički.
“Na bačvama se mogu vidjeti sve informacije. Primjerice, Billons znači od kojeg je kata drveta napravljena bačva. Sve to ima utjecaj na vino, primarno tanine, i na konačni proizvod. Drvo koje dolazi s viših dijelova stabla je mlado i drukčije ga tretiramo od drveta bližeg tlu. Za svako stablo koje uzmemo za bačvu, zasadimo nekoliko novih stabala u Argonnei. Jedino tako možemo biti održivi,” pričali su nam simpatični zaposlenici Henri Girauda koji su nas vodili kroz vinariju.
Henri Giraud dio vina fermentira i u jajima od pješčenjaka, što je rezultat višegodišnjeg eksperimentiranja s raznim materijalima. Tu su i posebna keramička lica hrastovih bačvi koja nisu samo dekorativna. “Keramička lica daju nam čišće vino, manje gorčine, omogućuju nam veću preciznost i termoregulaciju svake bačve pojedinačno umjesto cijelog podruma. Dakako, keramička lica su još u ekperimentalnoj fazi, ali jako smo zadovoljni rezultatima,” objasnio nam je jedan od predstavnika kuće.
Henri Giraud eksperimentira i s razinom tostiranja hrastovih bačava i tu radi pomake uz pomoć posebno dizajniranih dimnjaka koji ne dopuštaju vatri i dimu direktan kontakt s drvom. Dok smo hodali zaista veličanstvenim podrumom u kojem se brine o svakom detalju, vidjeli smo i rezervna vina. “Imamo osam tankova stalne rezerve. Što god uzmemo iz rezerve, nadoknadimo s mladim vinom. To radimo od 1990. godine i to je DNK kuće.” Nakon izuzetno zanimljivog obilaska podruma, vratili smo se u glavnu zgradu na tasting šampanjaca.
Započeli smo s monumentalnim Aÿ Grand Cru Brutom MV 20 s prepoznatljivom starinskom metalnom potkovom na čepu. Bouquet je prekrasan i voćan sa puno ananasa i breskvi, ali i dosta mineralnosti. Slijedio je još impresivniji tris: PR (perpetual reserve), Hommage i Blanc de Craie. PR se radi samo od rezervnih vina, dominantno od pinot noira. Tijelo je moćno, a završetak dug s naglašenom kredom. Hommage je posveta pinot noiru, najvažnijoj sorti Aÿa. Na nosu se ističu brioš i herbalnost, kao i izrazita svježina Najviše nam se svidio Blanc de Craie, svojevrsna posveta terroiru i slavnoj šampanjskoj kredi.
Blanc de Craie je, naravno, izraženo kredast i mineralan, sa citrusnim aromama i kremastim završetkom. Veliki šampanjac. Zatim je osoblje počelo otvarati raritete i prestižne buteljke kuće: Argonne i Blanc de Blancs. Argonne je jedan od najboljih šampanjaca na svijetu, svakako jedan od najboljih koje smo imali prilike probati. Tijelo je puno i kompleksno, jasno se ističu note karamele i lješnjaka, a okus u ustima ostaje i po nekoliko minuta. Završili smo s jednako impresivnim Blanc de Blancom iz 2016. veoma mineralnim i kompleksnim, s dugim slanim završetkom. Henri Giraud nam je svojim prinicipima i pažnjom prema svakom detalju pokazao zašto se smatra jednom od najvrijednijih šampanjskih kuća na svijetu, a obilazak i tasting ćemo pamtiti jako dugo. Henri Giraud šampanjce u Hrvatsku uvozi zadarski Atrox.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
