Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Marko Fakin najuspješniji je hrvatski mladi vinar (Fakin je u ranim tridesetima). Marko Fakin je, naime, jedini hrvatski vinar koji je osvjajao zlatne Decanterove medalje šest godna zaredom. Srebrne ni ne brojimo. Marko Fakin iz Motovuna jedan je od najambicioznijih hrvatskih vinara. Marko Fakin trentuno posjeduje čak 47 hektara vinograda, što je za privatnog vinara u Hrvatskoj prilično mnogo, i ne namjerava stati na tih 47 hektara. Marko Fakin čovjek je velikih planova.
U iduće dvije godine ti će se planovi razvijati u tri glavna smjera. Prvo, Fakin kani posaditi još vinograda. Osobito je važno da će novi vinogradi biti zasađeni masalnom selekcijom, što znači da sadni materijal dolazi iz sadašnji Fakinovih vinograda a ne iz komercijalnih rasadnika. Masalna selekcija toliko je značajan postupak za raznolikost i autentičnost vinograda da Nicholas Maillart, jedan od najboljih growera u Champagni, na svoje prestižne etikete kao što je Les Jolivettes, stavlja oznaku masalna selekcija. Drugo, Fakin je upravo u procesu priprema za gradnju velike vinarije. Prostor postoji, projekti uglavnom postoje, čeka se famozna Vinska omotnica.
Treće, Fakin polako prelazi u ekološki uzgoj; neki spektakularni položaji poput Breda već jesu u ekološkom uzgoju, a u svim se Fakinovim vinogradima provode pojedine ekološke prakse poput korištenja prirodnog, stajskog gnojiva. Uz ove velike strukturne projekte, Fakin je i dalje gotovo infantilno opsjednut vinima. Pošto smo ga u studenom 2022. posjetili u vinariji i kušaonici kraj obiteljske kuće, napisali smo da je Fakin fanatiziran za svoja vina jednako kao Marjan Simčič; ta je vrsta fanatizma preduvjet da bilo tko postane prepoznatljivo međunarodno ime. Među desecima uzoraka koje smo probali krajem prošle godine, osobito nam se svidjela otmjena i fokusirana Malvazija Prima iz 2022. koja gotovo sigurno vrijedi 95 ili više bodova, i skoro sva crna vina; crnim vinima iz 2022. treba dosta vremena, no moglo bi se pokazati da je riječ o najboljoj berbi terana u ovom stoljeću. Marko Fakin, čovjek tihog glasa i gromovite energije, tek je na početku globalnog uspjeha. Bude li sve išlo normalno, za pet do deset godina Fakinova će se vina nalaziti na kartama brojnih europskih Michelinovih restorana.
Jeste li zadovoljni prodajom vina u 2022.?
Zadovoljni smo. Prodaja vina je bila dinamičnija u odnosu na 2021, bilježimo rast prodaje od 13 posto. Izvoz nam je porastao količinski ali je u omjeru prodaje na domaćem tržištu naspram izvozu ostao isti, oko 25 posto prodaje.
Je li prodaja u 2022. kompenzirala gubitke iz pandemijskih godina, osobito one prve?
Prodaja je pala u prvoj pandemijskoj godini, ali smo uz pravovremenu reakciju i ispravno usmjeravanje sredstava 2020. uspjeli završiti s dobiti.
Pomogle su nam državne potpore za očuvanje radnih mjesta i ostale mjere koje su bile namijenjene poljoprivrednicima.
Sve grane gospodarstva bile su u istom problemu pa moram reći da smo kod svih nailazili na susretljivost i međusobno razumijevanje i podršku tijekom pandemije.
Jeste li u 2022. ostali bez nekog od vina?
Ostali smo bez nekoliko etiketa vina pa smo na tržište pustili neka vina koja smo mislili pustiti kasnije, a procijenili smo da već sada mogu svojom kvalitetom zadovoljiti potrošače. Naša proizvodnja lagano raste iz godine u godinu, ali puno sporije od potražnje.
Kako spriječiti da se to ponovi u 2023. kad Hrvatsku vjerojatno očekuje rekordna turistička sezona?
Dosad smo uspjeli kroz dogovore s distributerima i pravilnim planiranjem, rekao bih čak doziranjem, doći do toga da vina imamo skoro cijele godine. Još 2019. povukli smo naša vina iz prodaje u supermarketima i dućanima, osim u vinotekama, pa smo time osigurali veće količine za HoReCu. Sad već radimo planove za 2023. pa ćemo pokušati u dogovoru s distributerima pravilno raspodijeliti vina da ih za naše vjerne kupce kroz cijelu godinu.
Što su bili glavni problemi s kojima ste se susretali u 2022. godini?
Glavni problem bile su nestabilne cijene materijala koje su konstantno rasle, a mi smo ostali na cijenama koje smo formirali na početku sezone. Još veći problem bila je nestašica materijala, pa smo bili primorani kupovati ih po još većoj cijeni od prekupaca kako bi vina mogli staviti na tržište.
Kako vidite opće stanje kvalitete vina u Hrvatskoj?
Smatram da kvaliteta vina u Hrvatskoj konstantno raste i svake godine imamo sve bolja vina. Pozitivna konkurencija potiče i nas da budemo što bolji i povećavamo svoju kvalitetu.
Što treba učiniti da se kvaliteta poboljša?
Smatram da se kvaliteta poboljšava edukacijom vinara i dobivanjem pravovremenih informacija za unapređenje tehnologije. Udruživanje vinara kroz udruge kao što je naša Vinistra bitan je faktor u razvoju kvalitete na određenom području. Kroz razne edukacije, događanja i manifestacije vinari mogu međusobno izmjenjivati iskustva, dobiti pravu informaciju i uvjeriti se kroz proizvod koji kušaju da je to stvarno tako.
Razmišljate li o prelasku na ekološki ili organski način proizvodnje?
Razmišljamo o prelasku na ekološki način proizvodnje u narednim godinama. Već smo poduzeli neke korake. Od 2019. koristimo samo organsko gnojivo, korove u vinogradu održavamo i uništavamo mehaničkim putem i neke smo površine počeli tretirati isključivo ekološkim pripravcima, da vidimo koliko će nam trebati prilagodbe da to implementiramo na sve površine.
Što smatrate vašim najvećim dostignućem u 2022. godini?
Našim najvećim uspjehom smatram to što smo zadržali visoku kvalitetu naših vina. Zadržali smo konstantu u osvajanju visokih nagrada na najvažnijim međunarodnim smotrama vina. Povećali smo površinu vinograda kupnjom novih šest hektara i sadnjom dodatna dva hektara. Tajna našeg uspjeha je što su svi vinogradi koje obrađujemo u našem vlasništu. U njima formiramo grožđe po svojim pravilima i uvjetima, kako bi postalo baš onakvo vino kakvo želimo. Još jedno dostignuće je to što smo kupili zemljište na kojemu planiramo izgradnju novog podruma. Uveli smo i nove tehnologije u proizvodnju nekih naših vina.
Pripremate li nove projekte za 2023. i naredne godine?
Za 2023. smo si zadali zanimljive ciljeve: dovršenje projekta i prijava na vinsku omotnicu za mjeru ulaganja u izgradnju vinskog podruma, podizanje novih vinograda terana i malvazije sa sadnim materijalom koji smo proizveli iz naših starih vinograda, povećanje testnih površina pod ekološkom proizvodnjom, izlazak na tržište novih vina, investicije u rebranding i pojačani marketing na domaćem i stranom tržištu.
Fotografije/Mario Kučera (@sklizavpod)
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
