Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

Zlatno brdo, nova vinarija u Zmajevcu, mogla bi dramatično unaprijediti baranjsku vinsku industriju

Zmajevac, smješten između Kneževih vinograda i Batine na Dunavu, svojedobno je bio središte vinogradarstva i vinarstva u istočnoj Hrvatskoj. U malom Zmajevcu, više od dvije stotine obitelji proizvodilo je vino. Danas je Zmajevac gotovo marginalan. Od poznatijih vinarija tu su Kolar, Pinkert, Josić, Gerstmajer, Kalazić i odnedavno Zlatno brdo, bivšeg šumara, 53-godišnjeg Gorana Matijevića.

Premda je riječ o debitantu koji ne želi proizvoditi velike količine vina, nipošto više od 40 tisuća litara godišnje, Zlatno brdo moglo bi upravo drastično promijeniti baranjsku vinsku scenu, u što smo se uvjerili u petak popodne kad smo posjetili ovu vinariju u nastajanju koja, međutim, raspolaže vrlo lijepim podrumima i vrijednim vinogradima.

U podrumu u Zmajevcu, koji je izgrađen krajem 19. stoljeća, Zlatno brdo sada drži nešto tankova od inoxa, dok su u drugoj prostoriji smještene drvene bačve: riječ je o privremenom smještaju jer gospodin Matijević do iduće berbe namjerava izgraditi novi podrum, ukopan u brdo odmah kraj starog podruma u kojem će vina nastaviti odležavati na stalnoj temperaturi od nekih 14 stupnjeva.

U podrumu smo prvo probali najvažnije crno vino Zlatnog brda: riječ je o cuveeu cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca iz 2017. godine, koji će se na tržištu pojaviti do kraja godine pod imenom Gold Hill. Vino je, dakle, gotovo fenomenalno i definitivno dizajnirano za važna međunarodna priznanja.

Ono sadrži sve što treba sadržavati ozbiljno crno vino iz baransjkog terroira: toplinu, raskoš, puno zrelih tanina, dobre kiseline, ali i čiste arome cassisa (cabernet sauvignon) plavog i crvenog voća (merlot, kao i distinktivne herbalno cvjetne elemente cabernet franca). Ovo potencijalno sjajno vino (vidjet ćemo kako će se ponašati u boci) može se ravnopravno potući s vrhunskim vinima iz susjednog Villanya, i još jednom potvrđuje da je Baranja ustvari terroir za crne sorte.

U podrumu smo još probali cuvee merlota i syraha iz 2020. koji je sada spreman za buteljiranje, i koji je instantno komercijalan, pa cabernet sauvignon iz 2017. iz barriquea, koji je moćan i velik, i crni pinot iz 2018. godine, koji bi uskoro trebao biti buteljiran.

Utemeljitelj Zlatnog brda Goran Matijević

Poslije tastinga crnih vina obišli smo vinograde Zlatnog brda iznad Zmajevca. Suši usprkos, grožđe je uz izvrsnom stanju; cabernetu i syrahu treba, naravno, još vremena, ali merlot, crni pinot i bijele sorte, osim rizlinga, spremne su za berbu. Grožđa nema mnogo: Zlatno brdo ne želi da bilo koji trs nosi više od kilogram, maksimalno kilogram i pol grožđa, a mnoge loze daju manje prinose Na Matijevićevim brdovitim, lijepim vinogradima koji se dijelom dodiruju s beljskim Banovim brdom stalno puše vjetar, tako da oni predstavljaju dosta podesno područje za prelazak na ekološku proizvodnju.

Nakon posjeta vinogradima u drugom smo Matijevićevom podrumu/kušaonici probali nekoliko bijelih vina, uključujući Gold Cuvee. Gold Cuvee aromatično je polusuho vino, koje je ove godine osvojilo zlatnu medalju na Decanterovim Svjetskim nagradama i definitivno spada među najoriginalnija vina istočne Hrvatske: šampionski Gold Cuvee u određenim elementima asocira na čuveni Enjingijev Venje iz 1998. godine, prvo hrvatsko vino koje je dobilo Decanterovo zlato.

Osim Gold Cuveea, izvrstan je dojam ostavila bogata, široka, moćna, kremasto medena, a suha graševina iz 2018. godina, koja se može uspoređivati s vinima iz beljske serije Goldberg.

Zlatno brdo značajno se razlikuje do svih baranjskih privatnih vinarija. Zlatno brdo duboko poštuje baransjki terroir i želi proizvoditi lokalna, a ne međunarodna vina. No, Zlatno brdo mnogo je ambicioznije od skoro svih baranjskih privatnih vinarija. Zlatno brdo gleda prema vani. Zlatno brdo želi biti međunarodno relevantno. Riječ je o najambicioznijoj privatnoj vinariji u Baranji, koju ne zanima riječ prosjek.

Ta se ambicija manifestira u malim prinosima, dugom odležavanju vina, hrabrim i neobičnim cuveeima, ali i u poslovnim planovima; u projektu Zlatno brdo sudjeluju Bruketa i Žinić, vodeći hrvatski brandmakeri, koji su prije dosta godina promovirali Stinu i Chiavalone. Baš zbog ambicija koje značajno nadmašuju regionalne, a vjerojatno i nacionalne granice, Zlatno brdo moglo bi značajno unaprijediti baranjsku vinsku u scenu.

Za Baranju, jednu od fizički i ugođajno najspektakularnijih hrvatskih regija, bilo bi strateški korisno da ima barem jedan restoran i jedan hotel, ambiciozan i moderan u kuhanju i turizmu, kao što je to Zlatno brdo u vinima.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.