Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dok je poricanje klimatskih promjena još uvijek uobičajen dio političkog govora, vinari se sa stvarnošću globalnog zatopljenja suočavaju već godinama.
Francuski znanstvenici više od deset godina istražuju kako prilagoditi vinograde dramatičnom porastu prosječnih temperatura. Jedan od najvažnijih takvih procesa upravo je okončan u Bordeauxu. Bordoški odbor za vina, krovno regionalno vinsko udruženje, odobrilo je šest novih sorti grožđa za koje smatraju da bi mogle očuvati karakter i integritet njihovih vina u sve toplijim berbama. Aduti novih sorti su otpornost na bolesti, prije svega plijesan, i doprinos strukturi i aromatici vina.
Podloga za ovu povijesnu promjenu bila je lanjska odluka francuskog Instituta za kontrolu porijekla i kvalitete (INAO), tijela koje nadzire francuski sustav apelacija. INAO je odobrio nova pravila za odabir sorti grožđa u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama, omogućavajući ograničenu upotrebu sorti koje ranije nisu bile dopuštene u apelacijama.
Bordoški odbor to je odlučio iskoristiti i 28. lipnja 2020. jednoglasno je odobrio popis novih sorti grožđa koje će, pod pretpostavkom da dobiju odobrenje INAO-a, u ograničenim količinama biti dopuštene u bordoškim vinima. Činjenica da su bordoški vinari tako složno glasali za uvođenje novih sorti puno govori o akutnosti problema s kojima se vinska industrija suočava zbog klimatskih promjena.
Bordeaux trenutno dopušta šest crnih sorti:
i osam bijelih sorti
Nakon odobrenja INAO-a koje se očekuje uskoro, uz ove će se sorte smjeti koristiti još četiri crne:
i dvije bijele sorte
Sve novoodobrene sorte tretirat će se kao sorte treće kategorije, dakle ne mogu se svrstati u primarne ni sekundarne bordoške sorte i smjet će saditi na najviše 5 posto površine vinograda. U blendovima će smjeti činiti najviše 10 posto i neće se morati isticati na etiketama. Prve se parcele s novim sortama smiju zasaditi već ove sezone.
Svaka od novih bordoških sorti dolazi sa svojom pričom. Zanimljivo je da su među njima i dvije vrlo poznate strane sorte, alvarinho (albarino) i touriga nacional.
U procesu odabira stručnjaci i vinari kandidirali su gotovo trideset novih sorti, ali bordoški odbor na kraju je odabrao samo njih šest. Uvođenje novih sorti u glasovite apelacije poput bordoških delikatno je pitanje, identitetski i marketinški. Komplicirane kriterije na kraju je zadovoljilo svega šest sorti. Ovo je argumentacija za njih:
Marselan, križanac cabernet sauvignona i crnog grenachea, slijedi tipične vegetativne faze bordoških sorti, vrlo je otporan na sivu plijesan i pepelnicu, a njegove male bobice vinima daju bogatu boju, puno tijelo i glatke tanine.
U portugalskom Douru odavno su shvatili potencijal tourige nacional u proizvodnji crnih vina i porta. Sada je to potvrđeno i u Bordeauxu. Po mnogima najbolja protugalska sorta i glavna sorta u proizvodnji porta, touriga nacional dozrijeva kasno, otporna je na bolesti i daje veoma strukturirana vina punog tijela koja dozrijevanjem dobivaju na kompleksnosti. Još prije 20 godina Master of Wine John Downes u Decanteru je napisao kako se “ne bi čudio da jednoga dana vidi Tourigu d’Oc, samo kada bi netko u toplom Languedocu shvatio njen potencijal u crnim vinima”.
Pretpostavlja se da je riječ o zaboravljenoj staroj sorti lz Gironde ili Pirineja. Navodno u Francuskoj danas ima samo 2,9 hektara castetsa. Castets je vrlo otporan na plijesan, daje vina duboke boje s potencijalom za odležavanje, visokim alkoholom i niskim kiselinama.
Križanka tannata i cabernet sauvignona razvijena u Francuskoj 1956. Kasno pupa što je čini otpornijom na proljetne mrazove, otporna je na bolesti i daje strukturirana vina visokih tanina i kiselina.
Slavna sorta iz španjolske Galicije i Portugala (vinho verde), albariño daje vrlo suha vina visokih kiselina, relativno je otporan na sivu plijesan, aromatičan je i u Bordeauxu smatraju da će izvrsno kompenzirati gubitak aroma i vibrantnosti u vrlo toplim berbama.
Križanac sorte baroque i chardonnaya koji su Francuzi razvili 1956. Lillioriline male bobice daju moćna, aromatična vina relativno niskih kiselina. Sorta je odabrana iz sličnih razloga kao albariño, zbog sposobnosti da u vrućim berbama sačuva aromatiku i svježinu.
.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
