Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Hrvati godišnje kupe oko 12 milijuna litara graševine. Velik dio toga uvozno je smeće

Još jednom želimo naglasiti kako nemamo ništa protiv uvoznih vina. Dapače, Kult Plave Kamenice jedini je hrvatski medij koji dnevno piše o stranim vinima (pa smo tako samo u zadnjih sedam dana vrlo afirmativno pisali o Bollingeru, Minutyu i Allartu).

Međutim, smatramo da velik dio uvoznih vina ne zadovoljava minimalne kriterije kvalitete. Radi se o najgorem trashu koji često služi tek za alkoholiziranje maloljetnika. Najgore je što je združenom agresijom tog uvoznog trasha zahvaćena baš graševina, naša najvažnija bijela sorta, koja je kadra davati vrhunska vina u različitim žanrovima i rangovima cijena.

U hrvatskim se dućanima godišnje proda oko 12 milijuna litara graševine. Dvije trećine, oko 65 posto te velike brojke, otpada na vina u plastičnim ili u bag-in-box formatima. Većina tih vina prodaje za dvadesetak kuna za pakiranja od dvije ili tri litre.

Gotovo je nemoguće napraviti imalo pristojno vino, zapakirati ga i transportirati, da bi ono koštalo 19,99 kuna za tri litre, odnosno manje od eura po litri. Zato govorimo da je riječ o trashu, a ne o vinu, a te imitacije vina u Hrvatsku dolaze iz Makedonije, Kosova, ali i nekih zapadnih zemalja.

Dvije litre graševine iz Kosova u Zagrebu se u nabavi može dobiti već za deset kuna uključujući troškove transporta, što znači da dućani koji takvo vino prodaju za 15 kuna, na njemu još mogu ostvariti određenu maržu.

S druge strane, Beljeva graševina u bag-in-boxu od tri litre košta 34 kune. Bag-in-box je odlično pakiranje za jednostavna vina. Vino u njemu ne oksidira, ne može se pokvariti, lako se hladi i još jednostavnije toči (utoliko je bag-in-box perfektan i za kafiće i roštiljarne).

Mislimo da se domaći veliki proizvođači zaista kvalitetnih graševina Belje, Badel, Iločki podrumi i Kutjevo) ne smiju ni pokušati natjecati u cijenama s uvoznicima ultrajeftinih loših vina, nego naprotiv, da moraju kontinuirano raditi na jačanju imidža svojih vina, kako bi uvjerili potrošače da je puno bolje potrošiti ne 35, nego 50 kuna za tri litre graševina, umjesto da za 20 kuna kupuju tri litre trasha.

Moglo bi vas zanimati

s-pellegrino-simboli-laterali
hugel-masterclass
zmajsko-banner-homepage

aviation-gin

svijet-vina

Hrvati godišnje kupe oko 12 milijuna litara graševine. Velik dio toga uvozno je smeće

by Kult Plave Kamenice time to read: 1 min