Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Svaki četvrti turist u Novom Zelandu posjećuje vinarije. U Hrvatskoj vinski turizam gotovo da ne postoji

fakin-vinograd

Najnoviji podaci, koje je objavila novozelandska organizacija NZ Winegrowers, a koje prenosi Decanter, pokazuju da 24 posto stranih posjetitelja Novog Zelanda posjećuju vinarije. Prije četiri godine 13 posto turista u Novom Zelandu obilazilo je je vinarije, što znači da je riječ o dvostrukom rastu.

Slučaj novozelandskog vinskog turističkog buma nije usamljen: Wachau u Austriji, Champagne, Bordeaux i Burgundija u Francuskoj, Toskana u italiji ili Mosel u Njemačkoj ili Napa Valley u Kaliforniji spadaju među poznatije primjere iznimno uspješnog vinskog turizma.

Hrvatski vinari godinama uzaudno pokušavaju nagovoriti državu da prihvati vino kao integralni i strateški dio našeg turističkog proizvoda. Niti jedna Vlada i niti jedan ministar turizma nisu učinili gotovo ništa da bi se to realiziralo.

Da bi vino potalo značajan segment hrvatskog turizma, potrebno je provesti dva sustavna procesa. Prvo, nepohodno je početi raditi i na afirmaciji hrvatskih vina u svijetu, što sami vinari ne mogu. Usprkos brojnim medaljama, hrvatska se vina na stranim tržištima i dalje doživljavaju kao nešto pomalo egzotično.

Drugo, vina i vinarije valja uvrstiti u integralni dio hrvatske turističke promocije.

 

Što se ne čini.  Pogledamo li, primjerice, službenu stranicu Hrvatske turističke zajednice, ondje je se vino spominje u samo dva potpoglavlja: u jednoms se vino svodi na Martinje, a u drugom, Gourmet 365, donose se adrese i sasvim površni pregledi tridesetak vinarija: u tekstu o Kozlovićevoj vinariji ne piše, naravno, da je Santa Lucia svojedobno od Wine Ganga dobila 94 boda, što je za vinske turiste vjerojatno zanimljivije od romantičnog stola na krovu Kozloviećve vinarije. Pogledamo li samo okolicu Zagreba, gdje se proizvode najbolji hrvatski pjenušci, lako ćemo se uvjeriti koliko je vinski turizam u Hrvatkoj zapušten. Vrlo mali broj zagrebačkih gostiju posjećuje Plešivicu, gdje ionako nemaju što konzumirati jer ondje ne postoje moderne kušaonice, niti ozbiljna restoranska ponuda, koja prirodno ide uz obilazak vinarija. Slično vrijedi za sve hrvatske vinske regije, osim za Istru, i to neovisno od velikih napora nekih kontinentalnih vinarija, koje investiraju u vinski turizam. Vinski turizam predstavlja golemi, novi potencijal ukupne hrvatske turističke industrije. No, on se neće razviti bez državne potpore: vinski je turizam jedan od projekata gdje privatni kapital nužno treba precizno definiranu državnu pomoć.

aqua-panna-sidebar
ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

Svaki četvrti turist u Novom Zelandu posjećuje vinarije. U Hrvatskoj vinski turizam gotovo da ne postoji

by Kult Plave Kamenice time to read: 2 min