p-g

NE PREPORUČUJEMO Četiri pjenušca na koje ne biste smjeli potrošiti novac za Valentinovo (a ni inače)

Valentinovo je jedan od onih dana u godini kad zamjetno raste potrošnja pjenušca, jagoda i čokolade. Supermarketi su već danima prepuni srcolikih kutija s jagodama, dok se pjenušava vina izlažu na posebnim, bolje vidljivim policama. Strateška je tržišna prednost pjenušavih vina u tome što ona zaista stvaraju ugođaj svečanosti i slavlja. Strateška je proizvodna slabost pjenušavih vina u tome što su najgore manipulirana vina u svjetskoj vinskoj industriji. Prosecco se uglavnom proizvodi od smrznutog mošta, dok se i većini najboljih šampanjaca dvaput dodaju slatke otopine. Pjenušava su vina, dakle, tehnološki proizvod puno više od svih drugih vina i to omogućuje sve moguće oblike manipulacije u njihovoj proizvodnji.

Naravmo, kvalitativno orijentirani proizvođači skrupulozni su i pažljivi. No, oni drugi, s najmasovnijim tržišnim ambicijama, već su davno udaljili pjenušava vina od samih vina. Ovdje smo naveli četiri takva proizvoda u srednjem rangu cijena, koja izrazito ne preporučujemo. I koja baš nikad ne bismo kupili da ih povremeno ne moramo probati iz profesionalnih razloga.

1. HENKELL TROCKEN, Njemačka

Henkell Trocken jedan je od najprodavanijih pjenušaca na svijetu. Henkell Trocken proizvodi se charmat metodom, od chardonnaya i svih mogućih bijelih sorti dostupnih proizvođačima. Henkell Trocken je bezokusna zaslađena vodica, kojoj je jedini prihvatljivi atribut da solidno pjeni. Vjerojatno nema uvjerljivijeg dokazalošeg ukusa za pjenušce, nego kad u minibaru nekog hotela s pet zvjezdica naletite na Henkell Trocken. Valja, međutim, reći da Henkell proizvodi i pojedine vrlo dobre sektove, poput Furst von Metternicha. Korporacija Henkell Sohnlein vlasnik je i nekoliko šampanjskih kuća, uključujući Alfred Gratien. Metoda Charmat cijena od 45 do 62 kune

2. BLUE SECCO, Europska Unija

U golemoj konkurenciji industrijskog kiča s talijanskim predznakom, Blue Secco, koji se kod nas  povremeno distribuira već desetak godina, bez ikakve je konkurencije najgore vino povezano s Proseccom. Kažemo povezano, zato jer smo vidjeli neke boce na kojima piše da je punjeno u Njemačkoj, kao i neke druge, koje su punjene u Italiji.  Blue Secco vino je bez ikakvog tijela, karaktera i okusa, osim umjetnih, praškastih voćnih  aroma koje se osjete u prvih pet minuta poslije otvaranja. Izbjegavati pod svaku cijenu. Metoda Charmat, 40 do 45 kuna

3. SOHNLEIN BRILLIANT, Njemačka

Sohnlein Brilliant drugi je masovni brand Henkell Sohnleina. Sohnlein Brilliant još je slađi, ljigaviji i beskarakterniji od Henkell Trockena. Kad pijete Sohnlein Brilliant, imate osjećaj da ste u usta stavili ishlapjeli sok od jabuke ili neko slično piće, koje su upravo pokušali oživjeti stanovitom količinom ugljičnog dioksida. Sohnlein Brilliant jedan je od glavnih razloga zbog kojih je sekt postao prilično ozloglašena vinska kategorija. Metoda Charmat oko 40 kuna

4. POLUSUHA ZLATA RADGONA, Slovenija

Spominjanje Zlate Radgone u kontekstu nepoželjnih pjenušaca vjerojatno će zaprepastiti niz hrvatskih konzervativnih ljubitelja pjenušavih vina. Naime, prije više od četvrt stoljeća, dok su nam šampanjci još bili uglavnom nedostupni i dok nismo znali za cavu i prosecco, Zlata Radgona bila je zlatni standard kvalitete pjenušavih vina. Zlatu se Radgonu hladilo za rođendane, otvaralo na Silvestrovo, i stavljalo pod bor na Badnjak. Danas se, međutim, moramo suočiti s činjenicom da se u svijetu pjenušavih vina, kao i u svim drugim svjetovima, baš sve promijenilo. Prije svega, Zlata Radgona ne vrijedi 90 kuna. Za taj novac možete kupiti izvrstan prosecco i vrlo dobru cavu, a za desetak kuna više prvorazredni hrvatski pjenušac proizveden klasičnom metodom. Dakle, da košta četrdeset ili najviše pedeset kuna, Zlata Radgona ne bi završila na crnoj listi pjenušaca iz supermarketa. Drugo, polusuha Zlata Radgona toliko neugodno lijepi usta, da imate osjećaj kao da pijete šećerni sirup. Ako su u Radgonskim Goricama već odlučili nastaviti proizvoditi pjenušava vina bliska šampanjskom rich stilu (poput Moet Icea), morali su im osigurati puno više kiseline i svježine. Polusuha Zlata Radgona zaostala je u vremenu i prostoru. Zaista je teško besmislenije potrošiti 90 kuna na pjenušavo vino. Ako ste već nostalgični, radije kupite Srebrnu Radgonu, koja je tridesetak kuna jeftinija i neusuporedivo pitkija. Klasična(šampanjska) metoda,  oko 90 kuna

FacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmailFacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmail

LISTE, RECEPTI...

VIEW ALL

13 najpopularnijih i najkontroverznijih priča Kulta Plave Kamenice u 2016.

Bila je ovo jedna od najdinamičnijih godina u…

Uz malo više  truda i znanja šibenski Life Palace mogao bi postati izvrstan hotel

Life Palace, heritage hotel sa sedamnaest soba i…

5 najboljih stvari koje su se dogodile na zagrebačkom adventu 2016.

U petak oko 11 navečer Takenokovi su konobari…

10 najboljih hrvatskih crnih vina za 2016. godinu (prilično kompliciran izbor)

Iz hrvatske je vinske proizvodnje puno teže relevantno…

15 najjačih trendova u hrani i piću 2017.

Godina nije počela dok se ne objave predviđanja…

Crni sladoled, Ofyr i još 11 neobičnih trendova po kojima ćemo pamtiti ljeto 2017.

Iako tek ulazi u vrhunac, već možemo reći…

Komentirajte