Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Talijanski predsjednik Sergio Matarella pod golemim je pritiskom nakon puno rasprava i dvojbi potpisao dekret kojim se u Italiji zabranjuje proizvodnja, prodaja, reklamiranje i upotreba mesa uzgojenog u laboratoriju. Vlada Giorgie Meloni službeno je obavijestila Europsku komisiju o uvođenju zabrane, Europska komisija razmotrit će njegovu usklađenost sa svojim zakonima pa će reći što misli.
Talijanski parlament izglasao ju je još 16. studenog. Populistička desničarska vlada Giorgie Meloni hranu od prvoga dana koristi kao političku temu, uglavnom za nacionalističke poruke. Ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida prvi je čija je funkcija u vladu proširena na ministra prehrambene suverenosti. U ovom slučaju, međutim, mnogi se komentatori slažu da je talijanska vlast možda i u pravu. Sve u svemu, ova ideološka zabrana nema osobitu praktičnu težinu.
Uzgoj mesa u laboratoriju korištenjem matičnih i satelitskih stanica u eksperimentalnoj je fazi. Riječ je o iznimno skupoj tehnologiji za koju se ne zna ni može li se, a kamoli kada će se skalirati i po kojim uvjetima. Na najrazvijenijim svjetskim tržištima na kojima bi se prodaja mesa iz laboratorija mogla najprije afirmirati, uzgoj stoke još čini oko 50 posto BDP-a generiranog u poljoprivredi. Dakle, stvarnost mesa uzgojenog u laboratoriju ne može biti dalja, a ni njeni etički, ekološki i ekonomski aspekti još nisu razjašnjeni.
Kad je mesna prehrana u pitanju, još smo vrlo konzervativni. Nakon početnog uspjeha, biljne imitacije mesa uspjele su ući u mainstream ali vodeće firme tog sektora danas su u problemima u padu jer prodaja stagnira a proizvodnja je i dalje vrlo skupa.
Statistike su neumoljive. Globalna proizvodnja i prodaja mesa raste. Tržište je trenutno na oko 1,5 bilijuna dolara a do 2028. se očekuje godišnji rast po stopi od 6,35 posto. Prosječna godišnja potrošnja po osobi je 20 kilograma. Želimo li dobiti točniju sliku trendova na našim tržištima iz ovih statistika trebalo bi izdvojiti Kinu kao najvećeg potrošača. Kad to učinite dobijete isto.
Europsko tržište mesa vrijedi oko 400 milijardi dolara, a stopa rasta do 2028. je 5,5 posto. Potrošnja po osobi je, naravno, puno veća nego u globalnom rasteru, više od 43 kilograma godišnje. Industrija mesa kontinuirano raste već gotovo sto godina. Europska unija donijela je niz propisa i standarda koji bi trebali voditi u boljem smjeru, ali na terenu su pomaci spori, ponekad i nemogući. Ljudi, dakle, znaju da industrija mesa nije sinonim za visoke etičke standarde ni dobrobit životinja ali potražnja za mesom svejedno raste. Meso proizvedeno u laboratoriju upravo je zato zanimljivo kao futiristička, etički prihvatljiva ideja koju vjerojatno vrijedi komercijalno razvijati, ali zabranjivati bilo kakav oblik bavljenja tom idejom u ovoj fazi je besmisleno i zapravo represivno.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
