Istarska malvazija jest autohtona sorta, ali nije ograničena samo na hrvatsku Istru. Istarska malvazija uzgaja se i u slovenskoj Istri, pa u Vipavi, na Krasu kao i u slovenskim i talijanskim Brdima (Colliu). A najveći proizvođač istarske malvazije, koju možemo promatrati i kao regionalni fenomen, bez ikakve je konkurencije porečka Laguna. Laguna je istodobno i jedan od najboljih proizvođača Malvazije. Malvazije Festigia i Vižinada osvojile su brojne međunarodne zlatne medalje, i pokazale se vrijednima odležavanja.
Laguna je istodobno jedna od žrtava hrvatskog vinskog paradoksa. Dio domaće javnosti i vinske publike misli da su velike vinarije nužno inferiorne manjim, butiknim vinarijama, što je potpuno pogrešno. Velike vinarije raspolažu s puno većim vinogradima, što znači da mogu provoditi značajno bolju i rigorozniju selekciju grožđa za svoje prestižne linije. Što opet znači da vino iz velikih vinarija, uz ispravan tretman u podrumu, može biti bitno bolje od vina iz malih vinarija.
Za ispravne procedure u vinogradu i precizne podrumarske postupke u proizvodnji Laguninih vina zadužen je Milan Budinski, čovjek kojeg skoro cijela profesionalna zajednica smatra najboljim hrvatskim enologom.
S gospodinom Budinskim i njegovim suradnicima za ovaj smo Vinski izvještaj razgovarali o posebnostima istarske malvazije, sorte koja daje najtraženije hrvatsko restoransko vino. Raspravljali smo također o specifičnostima terana, grožđa od kojeg bi se moglo proizvoditi još jedno potencijalno svjetski vrijedno istarsko vino, i o razlozima zašto je naglasak još uvijek na riječi potencijalno.
Što vam se najviše sviđa kod malvazije?
Malvazija je sorta relativno skromnih zahtjeva za uzgoj, a uz to je i vrlo otporna, što je posebno važno s obzirom na razlike u mikroklimi pojedinih područja unutrašnje Istre i priobalja. Sve što date malvaziji ona vam i vrati. U Istri malvazija lako nadmaši sva druga bijela vina u podrumu.
Stilski gledajući, kakva sve vina malvazija može dati i u kojim je stilovima prema vašem mišljenju najuspješnija?
To je još jedna od posebnih odlika malvazije, daje izvrsna vina različitih stilova. Pogodna je za mirna bijela vina, od jednostavnih voćnih iz inoksa, preko ozbiljnih suhih malvazija uz dozrijevanje u drvetu ili/i boci, do slatkih vina od prosušenih bobica. Osobito je zanimljiva zbog svoje čvrste slatke pokožice kao idealna sorta za macerirana bijela vina. Posebno bismo izdvojili klasična suha bijela vina koja kombinacijom dozrijevanja u velikim drvenim bačvama i u inoksu na kvascima te nastavkom dozrijevanja u boci nakon dvije do tri godine postaju vina svjetske klase. Važno je napomenuti da se malvazija ponaša kao crna sorta bijele pokožice što se tiče kvalitete tanina u dobro zrelom grožđu.
Koja su tla najpodesnija za malvaziju?
Za aromatične svježe voćne tipove više su pogodne crvenice i bogatija tla na flišu s više gline ili humusa (smeđa tla), dok su za strukturirane i macerirane Malvazije istarske za odležavanje idealna svjetlija laporasta tla na flišu.
Kakvu klimu malvazija najviše voli?
Rekli bismo da malvazija daje grožđe najbolje kvalitete u područjima s umjerenom mediteranskom klimom, a voli i prijelaze na submediteransku klimu zbog čega je Istre idealna regija za uzgoj malvazije.
Može li malvazija postati veliko svjetsko vino?
Malvazija istarska kao sorta ima sve preduvjete da postane veliko svjetsko vino. Može dobro dozrijevati i lako pokazati specifičnosti terroira na kojem nastaje. Od malvazije se mogu proizvesti vina visoke kvalitete. Da bi postala svjetski brend važno je osigurati dovoljne količine vina kontinuirane kvalitete i snažno marketinški podržati malvaziju.
Može li teran postati veliko svjetsko vino?
Teran svojom autentičnošću sigurno može privući svjetsku pažnju i sigurno može imati svoj krug obožavatelja. Njegova afirmacija na svjetskoj razini traži puno više truda i rada od Malvazije koja već dugi niz godina gradi svoj internacionalni renome.
Koje su najveće prednosti i najveće mane uzgoja terana u Istri?
Teran je naša domaća sorta, koja se godinama privikavala na istarski terroir. Rekli bismo da je vrlo zahtjevna sorta kad govorimo o proizvodnji vina visoke kvalitete. Jako ovisi o mikro poziciji, obradi i održavanju vinograda. S druge strane, može iznenaditi i donijeti dobre urode i u najnepovoljnijim godinama.
Kako napraviti vrhunski teran?
Za vrhunski teran važno je imati dobru mikrolokaciju u vinogradu koja omogućuje dugo dozrijevanje bez ožegotina ili prevelike bujnosti. Uz to je važno prilagoditi količinu uroda potencijalu dozrijevanja grožđa, u odležavanju vina koristiti prikladno drvo i na kraju odvojiti dovoljno vremena za odležavanje i sazrijevanje vina.
Je li teran iz starih vinograda nužno bolji do terana iz mlađih vinograda?
Zbog sklonosti velikoj bujnosti trsa, velikim bobicama i nejednakom dozrijevanju, mlađi vinogradi nekad jednostavno ne daju šansu za takav urod.
Jesu li vrlo mali prinosi nužan preduvjet za proizvodnju vrhunskog terana?
Za sada jesu. S razvojem novih selekcija manje bujnosti, manjih bobica i grozdova, odabirom prikladnijih manje bujnih podloga i idealnih pozicija, moguće bi bilo proizvoditi vrhunske Terane i kod srednjih prinosa.
Izdvojite tri najbolja ili najvažnija vina iz vaše vinarije proizvedena od malvazije i terana.
S obzirom da je malvazija dominira u našim nasadima i proizvodnji izdvojili bismo dvije malvazije: Malvaziju Festigiu i Malvaziju Riservu Vižinadu koja dolazi s odabranih lokacija naših vinograda pored Vižinade. Posebno mjesto u našem asortimanu zauzima vino Riserva LV, u kojem se spajaju teran, cabernet sauvignon i merlot i stvaraju veliko vino prepoznatljivog istarskog štiha.
Povijest Korijeni Agrolagune sežu u 1934. godinu kad je u Poreču izgrađena Zadružna vinarija Cantina Sociale di Parenzo, koja je prerasla u Agrolagunu
Površina vinograda 606 hektara, od berbe 2022. u rod dolaze još 22 hektara. Laguna bere grožđe sa ukupno 628 hektara
Prosječna starost loza Oko 10 godina
Godišnja proizvodnja Između 4,1 i 4,3 milijuna litara
Najvažnija vina Malvasia Festigia, Malvasia Riserva Vižinada, Riserva LV (teran, cabernet sauvignon, merlot)
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.