Kastav je sa svojom mirnom zajednicom i atrakrivnom lokacijom, jedno od najpoželjnijih mjesta za život u čitavoj primorsko-goranskoj županiji. Kastavska šuma idealna je za duge šetnje vikendom, a pitoreskni gradić odiše pozitivnom energijom. Naravno, Kastav je najpoznatiji po manifestaciji Bela Nedeja, ali ima i nekoliko ugostiteljskih aduta. Na relativno malom području smjestilo se četiri ili pet solidnih restorana sa sličnim žanrovskim ciljevima. Što možda nije najspretnije, ali omogućava da se na Kastvu nešto dobro pojede.
Početkom godine recenzirali smo Forticu koju smatramo najboljim kastavskim restoranom. Vrlo vjerojatno svi znaju da je prije Fortice na istoj lokaciji radio Kukuriku vlasnika Nenada Kukurina. Kukuriku je jedna od važnijih hrvatskih gastronomskih institucija, svojedobno avangardni lokalni restoran koji je među prvima shvaćao važnost cjelokupnog restoranskog doživljaja.
Nenad Kukurin i chef Zdravko Tomšić bili su jedni od začetnika moderne kvarnerske gastronomske scene. Ne treba zaboraviti ni da je Kukuriku postao nacionalno poznat kad se u njemu formirala politička koalicija koja je 2011. godine pobjedila na izborima. U jednom trenutku Kukuriku se odlučio preseliti nekoliko koraka iznad svoje originalne lokacije, u mali hotel u staroj jezgri Kastva. Kukuriku je svoje najbolje dane ostavio na originalnoj lokaciji, ali i danas privlači mnogo gostiju, u što smo se uvjerili na ručku u srijedu poslijepodne kad je u Kukuriku bilo prilično živo.
U Kukuriku smo došli na kastafski obed koji se promovira zadnjih nekoliko tjedana. O čemu je točno riječ nismo shvatili do završetka ručka. Kastav, makar koliko je nama poznato, nema veliko gastronomsko naslijeđe koje bi se manifestiralo originalnim lokalnim namirnicama i receptima. Možda je cilj bio pokazati tradicionalna jela kraja i što lokalni stanovnici zapravo jedu. Iako je koncept pomalo zbunjujuć, kastavski restorani kroz kastafski nude prilično dobru vrijednost za novac. Cijene se kreću od dvadesetak do tridesetak eura za tri jela. Kukuriku se može i birati između mesnog i ribljeg jelovnika. Mi smo naručili oba. Ručak je počeo torticom od gljiva koja je bila ukusna, za razliku od mariniranih ribica koje su u nekim trenucima bile preslane i prekisele, dok slanutak gotovo da nije imao okusa.
Puno je bolji bio zarebrnik na skuti kojeg bismo voljeli češće viđati na kartama restorana. Pohani inćuni s broskvom bili su izvrsni, hrskavi i ukusni kao i odlična broskva koja je kuhana s puno znanja. Istarska kobasica je bila prilično bezlična. Puno se bolje istarske kobasice mogu pronaći u običnim malim istarskim gostionicama. Jelo je spasila kisela repa, puna intenzivnih i dubokih, moćnih okusa. Za desert smo dobili kastavski presnac koji će ljubiteljima nešto slađih deserata biti idealan. S ručka u Kukuriku otišli smo s više pitanja nego odgovora.
Kukuriku je svakako dobar restoran, koji drži solidnu selekciju maslinovih ulja, priprema poneka dobra jela i ima jasnu viziju. Problemi se gomilaju u izvedbi. Pojedini okusi ne komuniciraju glavnu ideju tradicionalnog restorana s modernim pristupom, što je čest problem, gotovo klišej u hrvatskoj gastronomiji. Može li Kukuriku ipak ponovno postati jedan od centara kvarnerske gastronomije? Uz dosta fine tuninga možda bi mogao. Ambicije ima, što se možda najviše vidi u vinskoj karti koja sadrži odličan izbor prirodnih vina po razumnim cijenama, kao i veliki izbor vina na čaše. Uz ručak smo pili Šemberov 5th Generation koji je odlično išao uz gotovo sva naša jela. Ručak smo platili 109 eura.
Lokvina 3, Kastav
HRANA +3 VINO 4 AMBIJENT -4 SERVIS +3
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.