Belje iz Baranje jedna je od četiri najveće vinarije u Hrvatskoj. Belje raspolaže s više od 500 hektara vlastitih vinograda. Belje je, nadalje, gotovo monosortna vinarija, jer je 85 posto beljskih vinograda posađeno graševinom. Za Belje, dakle, vrijede drukčiji kriteriji održivosti proizvodnje nego za manje, osobito butikne vinarije.
Belje si ne može dopustiti značajne gubitke u prinosima u teškim berbama poput 2023. koju Tomislav Pintarić, voditelj vinogradarske proizvodnje Belja, smatra jednom od najkompliciranijih godina u prošlom desetljeću. S druge strane, Belje uvijek mora isporučivati vrhunsku kvalitetu u svim svojim linijama.
Uostalom, beljska Premium Graševina iz davne 2006. godine jedino je hrvatsko vino koje je 2023. osvojillo zlatne medalje na oba najvažnija svjetska vinska natjecanja, International Wine Challengeu i Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Vinogradarstvo u Belju stalno je i jedinstveno žongliranje između visokih prinosa kakve velike vinarije moraju imati, i najviše moguće kvalitete.
Je li vinograd važniji od podruma?
Za nas je važna sinergija vinograda i podruma jer u njoj leži kvaliteta vina. Možemo reći da vinograd prethodi podrumu kada je riječ o proizvodnji vina i da radovi u vinogradu traju cijelu godinu, no ključ uspjeha su i kvalitetno grožđe i kvalitetna prerada. Belje je izvrstan primjer sinergije jer mi za proizvodnju vina koristimo isključivo grožđe iz vlastitih vinograda.
Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?
Rad u vinogradu je svakako najduži dio proizvodnje vina jer mi cijelu godinu pripremamo vinograd za mjesec i pol dana berbe grožđa. Čim završimo s berbom kreće rezidba vinograda kako bi se svi radovi obavili u primjerenim agrotehničkim rokovima. Klimatske promjene, koje su posebno došle do izražaja ove godine, potvrdile su važnost pravovremenih aktivnosti u vinogradu kako bi se sačuvala količina i kvaliteta grožđa.
Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama: visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?
Kod nas je ključan balans, no ipak bih izdvojio kvalitetu grožđa iznad prinosa. S obzirom da imamo 564 hektara vinograda naše parcele su podijeljene po linijama vina pa imamo određene površine na kojima smo fokusirani na urod.
Je li moguće postići i jedno i drugo?
Prema našim iskustvima to je ostvarivo. Puno brige za lozu donosi dobar prinos, a uz posvećenost vinogradu i na visokim prinosima se može dostići ciljana kvaliteta.
Koje su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kada je riječ o radu u vinogradu?
Rekao bih da je broj jedan rezidba, a nakon nje je ključna cvatnja. Ove dvije faze definiraju hoćemo li imati grožđa i koju količinu. Međusobno su potpuno različite u smislu utjecaja čovjeka. Dok rezidba ovisi isključivo o znanju i vještini rezača koji u vinogradu rade tijekom zime i niskih temperatura, cvatnja je uvjetovana isključivo vremenskim prilikama ili neprilikama. Zbog iznimno kišnog perioda cvatnja je u 2023. godini trajala oko tri tjedna, dok je uobičajen period cvatnje desetak dana.
Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati?
Uložili smo u mehanizaciju koju koristimo u vinogradu. Investirali smo u nove traktore i kombajn za berbu grožđa jer je u zadnjih nekoliko godina izražen nedostatak radne snage u poljoprivredi, posebno u vrijeme berbe grožđa. Zato smo putem mjere 4.1.1. programa ruralnog razvoja nabavili kombajn za berbu grožđa koji smo prvi put koristili u ovogodišnjoj berbi. Kombinacija strojne i ručne berbe omogućuje nam efikasniju berbu u planiranim rokovima.
Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?
Hrvatska ima puno vinogradarskih stručnjaka i posebno je važna činjenica da Hrvatska obiluje različitostima za koje su se naši stručnjaci specijalizirali. U našem poslu je jako važan transfer znanja i iskustava pa je dobro imati priliku čuti i stručnjake iz velikih vinogradarskih regija diljem svijeta.
Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?
Imamo dobru suradnju sa znanstvenim institucijama, a ove godine smo je dodatno unaprijedili potpisivanjem sporazuma o suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku. Kroz te suradnje planiramo zajedničke projekte i inovacije, a posebno ćemo se posvetiti praktičnoj nastavi studenata kako bi oni ušli u srž vinogradarske proizvodnje još tijekom studija..
Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška i zbog kiše i zbog bolesti?
Ova godina je bila jedna od najzahtjevnijih što se tiče vinogradarske proizvodnje u posljednjih deset godina. Jako puno vremena smo proveli u vinogradu i kontinuirano smo pratili utjecaj vremenskih prilika na svim tablama. Pravovremenom reakcijom i uz puni angažman naših djelatnika uspjeli smo zaštititi urod i ubrati planirane količine grožđa.
Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?
Mislim da će za vinograd uvijek biti ključni ljudi, no drago mi je da tehnološke inovacije i dostignuća omogućavaju lakši, brži i efikasniji rad u vinogradu u svim fazama proizvodnje. Očekuju nas brojne prilagodbe na klimatske promjene i to za svaku sortu koju uzgajamo. Vina Belje su fokusirana na graševinu koja čini 85% naših nasada i daje izvrsne rezultate i u redovnim i kasnim berbama što najbolje potvrđuje premium arhivska graševina 2006. godine koja je do sada osvojila zlatne medalje na najznačajnijim međunarodnim ocjenjivanjima vina. S obzirom na potencijale Baranje u segmentu premium crnih cina u našem vinogradu posebno mjesto zauzima crnim sortiment koji čine frankovka, cabernet sauvignon, merlot i pinot crni.
Beljska Grasevina iz 2006. jedinstveni je primjer vitalnosti baranjskog terroira i potencijala najvažnije istočnohrvatske sorte grožđa i perfektnog podrumarstva.
Frankovka iz berbe 2012. koja se danas prodaje za smiješno povoljnih 18 eura, najimpresivnije je crno vino dosad napravljeno u Belju: ona je još neobično mlada, veoma moćna i francuski elegantna.
Beljska Graševina sa zlatnom etiketom spada među najbolje vrijednosti za novac na cijelom hrvatskom tržištu. To vino, koje se može kupiti već za osam eura, svježe je, vrlo sortno i kompleksno.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.