Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Udruga Graševina Croatica zadnjih mjeseci obavlja herojski, doslovno neopisivo važan posao razotkrivanja falsificiranih vina na hrvatskom tržištu. Graševina Croatica nedavno je analitičkim metodana uhvatila tri hrvatske vinarije u patvorenju vina. Jedna od njih jest i vrlo ugledna vinarija Miličić s Pelješca.
Tomislav Panenić, šef Graševine Croatice, u razgovoru za Kult Plave Kamenice najavljuje nova otkrića o patvorenim vinima, koja bi mogla šokirati hrvatsku javnost. Važno je naglasiti da se gotovo podjednake količine patvorenih vina uvoze iz istočne Europe, ali i proizvode u Hrvatskoj. Značajno je, nadalje, istaknuti da pojedine velike hotelske kuće i trgovački lanci svjesno i sustavno rade s patvorenim vinima. Krajnje je vrijeme da država vrlo brutalnim financijskim kaznama prekine takve prakse.
Zašto ste se odlučili analizirati vina iz supermarketa?
Potrebno je reći da patvorenje i krivotvorenje vina nije nova tema na našem tržištu. Svi u vinskom sektoru svjesni su da su patvorena vina jedan od najvećih problema s kojim se vinari suočavaju na tržištu. S druge strane, postoji snažna bojazan da će onaj tko o toj temi javno govori imati problema u prodaji vina. Sve manje količine domaćeg vina i rastuća turistička potrošnja uz slabe kontrole širom su otvorile vrata patvorinama. Prvo su se pojavile u najjeftinijim plastičnim pakiranjima, pa su prešli u bag-in-box, a granica naše tolerancije je pređena kad su se pojavili pakirani u buteljama. Niske cijene patvorina su postale ozbiljan problem u pregovorima s trgovcima koji su takve cijene postavili kao referentne. Voda i etilni alkohol koji se dodaju u patvorena vina su puno jeftiniji od cijene grožđa i niti jedan vinar, pa ni oni najveći, ne mogu ponuditi svoje vino po tako niskim cijenama.
Gdje se provode analize? Zašto ih niste napravili u Hrvatskoj?
Brojni laboratoriji u Hrvatskoj i inozemstvu pružaju analitičke usluge kontrole mošta i vina kako bi vinari imali precizne podatke o stanju svojih vina tijekom cijelog postupka njegove proizvodnje. Rezultat je da u današnje vrijeme potrošači stvarno mogu očekivati vrlo visoku kvalitetu vina koje im se nudi, posebno u pogledu njegove zdravstvene ispravnosti. No postoji i druga strana medalje. Patvoritelji i krivotvoritelji vina koriste iste metode kako bi vrlo precizno “doradili” vino i odlično znaju “naštimati” parametre vina da ih je vrlo teško otkriti starijim metodama kontrole. Upravo zbog toga obratili smo se laboratoriju koji ne samo da može utvrditi moguće patvorenje vina, već može utvrditi i stvarno porijeklo vina koje se lažno prodaje pod etiketom hrvatskog porijekla, pa čak i pod hrvatskim oznakama zaštićenog zemljopisnog porijekla. Nadam se da će ovi slučajevi patvorenja ojačati razinu kontrola vina na tržištu i da će se fokus rada laboratorija usmjeriti i na ovu uvijek neugodnu temu.
Kako je Hrvatska postala tržište prepuno falsificiranih vina?
Svjedoci smo da su druge vinske zemlje vrlo britko i uspješno rješavale slučajeve patvorenja i krivotvorenja vina jer su njihova vinska udruženja i nadležne institucije vrlo osjetljive na pokušaje plasiranja takvih vina, posebno ukoliko cijenom urušavaju domaću proizvodnju. Nažalost, hrvatsko tržište dosad nije reagiralo oštrim mjerama, što je ohrabrilo uvoznike vina najniže moguće kvalitete pa i krivotvoritelje vina.
Sve se češće pojavljuju tvrtke koje nemaju nikakve veze s proizvodnjom vina već se skrivaju iza naziva punitelj, bez ikakvih podataka o tome tko je stvarni proizvođač vina koje prodaju, a kupce zavaravaju nazivom sorti vina koje se najčešće kupuju u Hrvatskoj. S druge strane, trgovci i ugostitelji žele maksimizirati prihod tako što će ponuditi najniže cijene vina na policama i u akcijskim katalozima, pa su kriterij kvalitete i kontrole vina srozali na najniže razine.
Iz kojih zemalja stiže najviše spornih vina?
Podaci prijašnjih kontrola pokazali su da je najviše problema bilo s vinima uvezenima iz zemalja s tradicionalno najnižim cijenama vina kao što su Kosovo, Makedonija i Moldavija. Međutim, pokazalo se da se vina patvore i u Hrvatskoj. Naša analiza je obuhvatila isključivo vina za koja je navedeno da su proizvedena u Hrvatskoj i utoliko su rezultati još porazniji. Dobri poznavatelji potencijala proizvodnje vina u Hrvatskoj tvrde da patvorena vina najvećim dijelom nastaju obradom lažno deklariranih uvezenih vina.
Koje se sorte prema vašim uvidima, najčešće krivotvore?
U pravilu krivotvorine odabiru naziv vina koja se najlakše prodaju, odnosno imaju najbrži obrtaj na polici. Analiza je pokazala da se najviše krivotvore sve naše najpoznatije sorte – graševina, istarska malvazija i plavac mali. U pravilu, krivotvoritelji isporuče ograničenu količinu koja se u kratkom vremenu proda po izrazito niskoj cijeni i time uspješno izbjegavaju moguće službene kontrole jer dok rezultat analize stigne, takvog vina više nema u prodaji, papala maca.
Je li točno da se u malvazijama može pronaći dosta graševine?
Kao organizacija donijeli smo odluku da ćemo analizirati vina na hrvatskom tržištu i utvrđivati jesu li patvorine, ali isto tako pojavljuju li se krivotvorine, odnosno pojavljuju li se neka vina pod nazivom druge sorte. Konkretno, u postupku smo stvaranja vlastite baze podataka tzv. fingerprinta zemljopisnog porijekla vina. Troškovi takvih analiza su značajni, ali se nadam da ćemo vrlo brzo moći utvrditi stvarno porijeklo vina koja nam budu sumnjiva. Ukoliko se potvrde glasine koje kolaju, bojim se da će ti podaci biti još šokantniji od samog patvorenja.
Kako bi trebalo kažnjavati krivotvoritelje vina, bilo da je riječ o distributerima, supermarketima ili samim vinarijama?
Mi smo se odlučili boriti u okviru naših mogućnosti, svjesni da ćemo se naći pod snažnim pritiskom i negiranjem naših nalaza. Ne raduje nas nijedan slučaj utvrđenih nepravilnosti niti želimo da bilo tko bude kažnjen, ali ovako više ne može dalje. Očekujemo da nadležna kontrolna tijela provedu službenu kontrolu sumnjivih vina i proizvođača, a mjere koje će poduzeti prema utvrđenim nepravilnostima moraju imati snagu da stvore korektne odnose na tržištu vina.
Reagiranje Vinarije Miličić
“Plavac mali 2018. Vina Miličić ispravan je i kvalitetan, a niža prodajna cijena je posljedica pandemije!
Plavac mali 2019. Vina Miličić ispravan je i kvalitetan. Prema Mišljenju o kakvoći proizvoda koje je, na zahtjev Državnoga inspektorata podnesenog u siječnju, 6. ožujka 2024. dala Hrvatska agencija a poljoprivredu i hranu, a po obavljenom ispitivanju predmetnog uzorka prema službenim rezultatima rumunjskog laboratorija “Nacional Research And Development Institute For Cryogenic And Isotopic Technologies” (referentnog u EU-u), zaključeno je kako je provedenim analizama stabilnih izotopa u predmetnom uzorku utvrđena sukladnost s vrijednostima koje se prirodno nalaze u vinu. Naglašavamo kako ispitani uzorci pripadaju istoj seriji punjenja.
Plavac mali 2019 se proizvodi i puni u skladu sa zakonima i propisima RH i uredbama Europske unije, a niža prodajna cijena bila je posljedica značajnog pada prodaje i stvaranja velikih zaliha uslijed pandemije korona virusa. Vina Miličić njeguju višedesetljetnu tradiciju vinogradarstva i kvalitetne proizvodnje na Pelješcu.”
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
