Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Jutros smo u Konzumu u zagrebačkom Kaptol Centru razgledavali odjel s voćem i povrćem. Budući da odnedavno svi proizvodi na odjelu voća i povrća moraju imati jasno istaknutu zemlju porijekla, lako je vidljivo da Konzum gotovo uopće ne prodaje hrvatsko voće i povrće.
Češnjak, naravno, dolazi iz Kine. Ljubičasti luk iz Nizozemske, žuti luk iz Srbije i Italije, krumpir iz Italije, mrkva iz Srbije, salata kristalka iz Slovenije, brokula iz Italije, kivi iz Grčke, citrusi i grožđe iz prekomorskih zemalja, kao i egzotično voće. Na Konzumovim policama smo pronašli tek hrvatski kupus, zelenu salatu, začinsko bilje i možda mandarine i jabuke: kažemo možda, jer na mandarinama nismo jasno vidjeli oznaku porijekla.
Dakle, najveći hrvatski lanac supermarketa zapravo ne prodaje hrvatsko voće i povrće. Zanimljivo je, međutim, da i u susjednoj trgovini Bio&Bio, na čijem zidu stoji veliki natpis “lokalno“, sve izloženo voće i povrće na polici kod ulaza ima oznaku uvoznog porijekla.
Statistike kažu zašto je to tako. Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2025. uvezla hranu u vrijednosti od 5 milijardi i 298 milijuna eura, što je 610 milijuna eura više nego lani u istom razdoblju. Najveći deficit u robnoj razmjeni hrane zabilježen je kod mesa, čak 488 milijuna eura, ali i voće i povrće s deficitima od 268 i 163 milijuna eura ne stoje loše.
U Hrvatskoj, naprosto, uz malo iznimaka poput rajskih ili neretvanskih mandarina, ne postoji komercijalna masovna proizvodnja voća i povrća koja se isplati i proizvođačima i trgovačkim lancima. I zato u svim supermarketima dominira uvozna roba. I zato mi skoro sve voće i povrća kupujemo na tržnicama. Ali kod proizvođača, a ne preprodavača.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
