Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Obiteljska destilerija Krulčić nalazi se nadomak Lindara, drevnog istarskog gradića velike tradicije. Iz Lindara se prostire širok vidik na brda kojima je okrunjen Pazin, povijesni grad i staro srce Istre, još iz vremena kad je bio središte Habsburške grofovije.
Padine koje obuhvaća pogled iz Lindara izrazito su pogodne za uzgoj vinove loze. Pazinski kraj prirodno je postao i zavičaj terana, malvazije, muškata i drugih plemenitih sorti toliko karakterističnih za istarsko vinarstvo i identitet Istre.
Upravo u tom vinorodnom kraju i vinarskoj tradiciji utemeljena je destilerija Krulčić, njegujući proizvodnju specifičnih i jedinstvenih rakija i likera po čijoj je kvaliteti Istra nadaleko poznata. O toj tradiciji razgovarali smo s gospodinom Renatom Krulčićem, osnivačem destilerije koju polako preuzima i nova generacija, na čelu s njegovim sinom Markom Krulčićem.
Kako je nastala destilerija Krulčić?
Naša destilerija ukorijenjena je prije svega u u obiteljskoj tradiciji, obrtništvu i duhu Istre. To u današnje vrijeme brandiranja zvuči kao opće mjesto, ali kod nas je doslovno tako, a u Istri se bez problema može primijeniti na većinu vinarija, destilerija i ugostitelja. Ta obiteljska tradicija, većinom i obrtništvo, doista su sastavni i neodvojivi dio Istre. Vrlo vjerojatno i jedna od tajni uspjeha Istre. Tehnički, naša destilerska priča počela je 2006. godine kad je obitelj počela proizvoditi destilate i likere. Od početka smo odlučili proizvoditi samo najvišu kvalitetu i jedinstvene destilate. Naš najveći motiv je uhvatiti u kapljici bit našeg voljenog kraja.
Odakle dolazi ta vaša intenzivan povezanost s krajem? Naglašavate je u svakom razgovoru
Generacijama smo, Krulčići, obiteljski duboko povezani s Istrom. Ona nas definira u svemu. Istra je, bili obiteljski vezani s njom ili ne, neiscrpna tema jer je slikovita regija, poznata po mediteranskoj kulturi, raskošnim krajolicima i bogatoj kulinarskoj baštini. Mi zapravo u pićima želimo utjeloviti jedinstvene okuse i karakter Istre, a još više našeg lindarskog kraja.
Kako se taj vrijednosni sustav konkretno odražava u vašem portfelju?
Brend Krulčić od početka razvijamo na autentičnosti, tradiciji i izvrsnosti. Naša pića i naš brend moraju utjeloviti bit istarske kulture. U tom kontekstu vodimo se načelima održivosti i odgovorne potrošnje, nastojimo zaštititi prirodne resurse i očuvati kulturnu baštinu Istre za buduće generacije.
Očuvanje baštine danas je poseban izazov, pogotovo u svijetu prepunom novosti i trendova.
Od suvremenog, koliko god pokušavali, ne možete pobjeći. Možda se naše generacije mogu i opirati novitetima, ali mlađe generacije jednostavno ne mogu. A zašto i bi? Napredak u znanjima i tehnologiji nije u konfliktu s tradicijom. Baš obratno. Ono što jest izazov je spojiti tradiciju i suvremeno.
Kako to radite u destileriji?
Počeli smo, a i danas radimo s čvrstim uvjerenjem u snagu znanja i kvalitete. U destileriji koristimo tradicionalne tehnike destilacije koje se prenose generacijama, nadopunjene suvremenim znanjima. Suvremeno kod nas uvijek mora ići u korist tradicije.
Svaka boca mora biti dokaz beskompromisnosti u korištenju samo najboljih lokalnih sastojaka, pažljivom odabiru voća i stručnosti u stvaranju izvrsnih mješavina. Ponosimo se svojim Teraninom, likerom od vina terana, voća i rakije. Njegov recept je poseban i sažima pravi duh Istre, spajajući smjelost terana sa suptilnom slatkoćom voća i pitkošću rakije. Teranino je pravi prikaz bogatog vinarskog naslijeđa regije i strasti u svakoj boci.
U Istri raste broj destilerija, dobar dio ima i povijesno naslijeđe. Koliko je to naslijeđe zaista veliko?
Rakija se odavno peče u mnogim istarskim domaćinstvima, ali malo se njih može pohvaliti živom obiteljskom tradicijom, duljom od sto godina. U destileriji u Lindaru s ponosno čuvamo dokument koji tu tradiciju dokazuje. U njemu je zapisano da je pranono Gržević Giovanni iliti Ivan 1921. dobio dozvolu tadašnjih vlasti da za vlastite potrebe destilira rakiju u svom domu. Zabilježeno je da je rakiju pekao 7. i 8. studenog te godine, te da je 21. studenog napravljena kontrola u kojoj je utvrđeno da je skuhao 40 litara rakije s 50 posto alkohola.
Destilerstvo je u to doba bila svojevrsna usputna aktivnost?
Nije to naravno tada bio nikakav biznis, ali je dozvola dokaz da se prije 101 godinu rakija pekla u našoj obitelji uz poštivanje svih tadašnjih zakonskih propisa. Mi smo zapravo, nastavljajući još jednu obiteljsku tradiciju, prvo počeli s ozbiljnijom proizvodnjom vina To mi je bilo normalno, prirodno i očekivano, kao i mnogim drugim ljudima iz ovih naših krajeva koji su od malih nogu bili vezani uz vinograde. Vino je na neki način upisalo u naš genetski kod. Jednostavno, falilo mi je to moje vino i zato smo ga počeli delati. I bilo je, moram priznati, jako dobro. Na Vinistri 2010. godine za malvaziju smo dobili zlatnu medalju, a onda i druga priznanja na raznim vinskim smotrama.
Kako ste od vinara postali destiler?
Imao sam odličnu priliku za ozbiljniji profesionalni iskorak u vinarstvu, ulazak u ozbiljan vinarski biznis. No, spletom okolnosti 2009. sam postao gradonačelnik Pazina. Taj gradonačelnički posao zahtijevao je puni angažman, a to je značilo i da će vinograd i taj moj vinarski biznis tijekom mandata morati ostati samo ugodna distrakcija, praktički hobi. Ostale su nam značajne količine vina koje je trebalo iskoristiti, pa smo ga odlučili destilirati. Doduše, destilirali smo i prije jer smo uvijek imali dropa, ali smo se držali isključivo istarske klasike Biske i Medice. Njima smo 2007. godine, zahvaljujući staroj noninoj recepturi dodali i Teranino, s kojim smo već nakon dvije godine mogli izaći na tržište. Već godinu kasnije s Teraninom smo postali i apsolutni hit na Vinistri. U toj godini dobili smo izuzetno važnu zlatnu medalju za malvaziju, ali umjesto o malvaziji svi su pričali o nekom tamo čudnom likeru koji se može probati na štandu od Krulčića.
Pravi zamah destilerija je dobila nakon vaše političke karijere?
Niti ja, niti članovi moje obitelji, ni trenutka nismo imali dvojbe čime ću se baviti po okončanju gradonačelničkog mandata. Počeli smo razvijati ozbiljen poslovne planove, a u posao se aktivno uključio i jedan od mojih sinova blizanaca. Marko, riječki student, paralelno sa završetkom studija ekonomije radio je na razvoju i promociji naših proizvoda. Markovim uključivanjem sve je dobilo novu dimenziju. Prijenosom znanja osiguravamo budućnost Destilerije Krulčić, a rastu nam i ambicije pa obojica vjerujemo da svojim proizvodima u budućnosti možemo osigurati mjesto među najboljim proizvođačima s ovih prostora.
Što obilježava brend Krulčić?
Prije svega kontinuitet, tradicija. Sve proizvodimo od autohtonih sastojaka; od Teranina, Crnog Trna, Biske, Travarice, Medice, do “običnih” rakija. Željeli smo ponuditi tržištu i nešto novo, pa smo napravili liker od maslina. Kušali smo puno takvih likera, svi su imali prenaglašenu gorčinu maslina. S našom Maslinom uspjeli smo suzbiti tu gorčinu tako da smo maceratu masline dodali korice limuna, naranče i grejpa, simbola Mediterana kakav je i maslina. Uz već prepoznatljivi teranino, veliki uspjeh ostvarili smo i s Crnim Trnom. Te dvije rakije baza su odličnih koktela koje već neko vrijeme osmišljava i miksa moj junior Marko.
Marko, kako ste se odlučili uključiti u obiteljski posao?
Moram priznati, proizvodnja rakije i posao s kojim se tata bavi u destileriji dugo me nisu nimalo zanimali. U glavi mi je bila košarka i samo košarka. S vremenom sam vidio da tata to s guštom radi i njegova ljubav prema destilatima počela je prelaziti i na mene. Kada tata postao okupiran drugim obavezama, prije svega gradonačelničkim poslom, angažirao sam se u destileriji, ali samo s ambicijom da sve to skupa ne propadne. Tako sam gotovo nehotice sve dublje počeo ulaziti u posao i shvatio sam da radimo vrhunske proizvode koji imaju veliki potencijal. Vidio sam kako taj potencijal možemo razviti u dobar posao i sjajnu priču. Onda sam odlučio proširiti znanje, pa sam u Rijeci upisao tečaj za barmena. Tamo sam dobio širu perspektivu jakih pića, koktela i destilata općenito i počeo razmišljati kako da s našim proizvodima osmislim atraktivne koktele.
Vaš koktel s Crnim Trnom danas je dosta popularan
Uz pomoć kolega barmena osmislili smo nekoliko koktela koji postali vrlo traženi i uspješni. Isprobavajući razne kombinacije otkrili smo da se Crni Trn izvrsno slaže s Pašaretom, i tako je nastao Sour Rosso, autohtoni istarski koktel. Radi se od Crnog trna, Teranina, šećernog sirupa i malo soka od limete, nakon čega se čaša do vrha puni Pašaretom.
Drugi koktel, Pazinski Mule, kombinacija je Crnog trna i ginger beera s dodatkom malo soka od limete, a Thorn Spritz radimo s Teraninom, Crnim Trnom, limunovim sokom i dodatkom malo gazirane mineralne vode. Uz njih je još nekako iskočio i Teranino Tonik kao jednostavna kombinacija s dva sastojka, kojima se dodaje malo soka limuna ili limete kako bi koktelu dali svježinu.
Kakvi su obiteljski planovi za budućnost?
Prije nekog vremena napravili smo potpuni vizualni facelifting naših proizvoda, promijenili smo ambalažu i sada se svi proizvodi s etiketama Destilerije Krulčić nalaze u elegantnim i modernim bocama. Nove su i etikete, koje dizajnom jasno definiraju svaki proizvod. Redizajn je još jedna nadogradnja našeg spoja tradicionalnog, iskonski istarskog i suvremenog. Cjelokupni vizualni identitet sada jasno komunicira narativ o rakiji iz Lindara, koji će se u obitelji Krulčić s jednakim žarom nastavlja i u sljedećih sto godina.
Liker od trnine, voćke iz koje se razvila šljiva. Tipična je divlja biljka središnje Istre i bere se na području od Raše, preko Pazinštine do obronaka Učke. Berba se odvija u specifičnim uvjetima nakon prvog mraza kada trnina svoju strukturu mijenja iz izrazito trpke i gorke u slasnu i slatku. Od trnine se radi i poznati sloe gin. Primarna maceracija plodova trnine u destilatu malvazije istarske traje oko 3 mjeseca, a sekundarna maceracija dodatna 3 mjeseca kada se dodaju vino teran i začini. Bistre je i intenzivno rubinski purpurne boje sa zemljanim notama. Aromama dominiraju zrele šljive, grožđice, zemljasto-drvenaste i svježe herbalno-začinske note uz cimet i zrelu višnju. Omjer gorčine i slatkoće pažljivo je balansiran kako bi preostala gorčina imala isključivo ulogu učvršćivanja teksture. Liker Crni Trn objedinjuje autentične arome i okuse srednjeistarskog kraja. Jakost Crnog Trna varira od 38-40% alk./vol., ovisno o berbi. Izrazito je pogodan kao baza koktela kojima daje teksturu, ali ne gubi svoj prepoznatljivi karakter.
Za razliku od većine likera od maslina (od lišća i komine), Krulčić Maslina liker spravljen je isključivo od svježih plodova. Masline se beru ciljano za liker, u kasnoj berba i vrlo preciznom, vremenski kratkom razdoblju kada maslina više nije gorka i tvrda, ali niti premekana kako prilikom maceracije ne bi otpustila ulja. Nakon 6 mjeseci maceracije plodova masline uz sukcesivno izmjenjivanje dva bazna destilata (od malvazije i od terana) slijede 4 mjeseca aromatizacije koricama agruma uz dodatna 2 mjeseca finalne stabilizacije. Ukupno je za proizvodnju od berbe do konačnog likera potrebno godinu dana. Specifične je jantarne boje s crvenim presijavanjima, prepoznatljiva viskoznost teksture. Dominiraju citrusne arome s izraženom herbalnom svježinom i zrelim lisnatim notama te note zelene jabuke. Vrlo je blage i gotovo neprimjetne slatkoće, ali visoke slasti i prepoznatljive viskozne teksture likera od maslina. Jakosti je 30% alk./vol.
Liker od vina teran koji stilski pripada klasičnom izričaju teranina, zaštitnom znaku Istre. Spravljen je od 100% vina terana s položaja središnje Istre na alkohonoj bazi komovice od terana. Formuliran je prema pedesetak godina staroj obiteljskoj recepturi likera od terana povezanoj uz začinske mješavine korištene u nekoliko generacija staroj tradiciji proizvodnje kolača.
U prvoj fazi se u grijanom spremniku maceriraju drvenasti začini: cimet, anis i klinčić. Citrusi (limun i naranča) dodaju se u drugoj, kratkoj i hladnoj maceraciji kako bi reducirala gorčina jer se za teranino koriste čitavi plodovi, a ne samo očišćena korica.
Rubinski je crvene boje, dominantno kompleksnih aroma čokolade, malina, višanja te jagoda uz vrlo jasne herbalne i cvjetne note koje podsjećaju na pelin. U pozadini su note cimeta, anisa i klinčića te citrusnog voća. Tekstura je uz 18% alk./vol. izrazito bogata, zrelih i obilnih citrusnih kiselina balansiranih užitnom slatkoćom. Proizvodi se od 2009. godine kao jedan od prvih teranina komercijalno dostupnih na hrvatskom tržištu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
