Zbog pada potražnje iz Amerike nakon pandemije, Meksiko se suočio s drastičnom krizom u industriji tekile. Prije desetak godina nisu mogli proizvesti dovoljno tekile koliko se tražila na globalnom tržištu. Sada ne mogu prodati 500 milijuna litara. To je cijela jedna godišnja proizvodnja tekile u Meksiku. Dvije trećine sve tekile proizvedene lani u Meksiku je prodano u izvoz, od toga 80 posto u Ameriku.
Ponovno izabrani američki predsjednik Donald Trump pritom najavljuje 25 posto carine na proizvode iz Meksika što bi devastiralo cijelu meksičku ekonomiju, ne samo destilere. Meksiko 83 posto sve svoje proizvodnje izvozi u SAD.
Do kraja 2023. meksičke su destilerije ostale s 525 milijuna litara tekile na zalihama, u bačvama i buteljirane, prema podacima Regulatornog vijeća Tequile koje prenosi Financial Times. Od 599 milijuna litara tequile proizvedene prošle godine, oko šestine je ostalo u destilerijama. U Meksiku se i dalje destilira puno više tekile nego što se prodaje. Zbog donedavne goleme potražnje puno se investiralo u destilerije, a onda je sve naglo palo. Rast tekila prije deset je godina krenuo iz Amerike, ponajprije zbog dobro brendiranih, vrhunskih zanatskih tekila.
Rodonačelnik ovog žanra bila je Casamigos Georgea Clooneya i Randyja Gerbera koji su je 2017. prodali Diageu. Kombinacija celebrity tekila i zaista fenomenalnih tekila neovisnih malih destilerija, uz rast globalne scene craft koktela i pandemiju, bili su savršen splet okolnosti za eksploziju potražnje.
Kriza je počela prije godinu i pol i pogoršava se. Kupci su se nakon pandemije vratili starim navikama, a zbog inflacije su skočile cijene. Tri posto pada prodaje žestokih pića u Americi u prvih sedam mjeseci 2023. uključuje 1,1 posto manju potrošnju tekile. Prije tri godine potrošnja tekile je rasla 17 posto godišnje, a na prelazu 2022. u 2023. četiri posto. Dodatni problem meksičkih destilera su narav tekile i lokalna klima. Tekila dok odležava u bačvama isparava više od drugih destilata pa su i gubici veći. Većina tekila buteljira se u roku od tri godine. Druga dva glavna izvozna tržišta za tekilu, Španjolska i Njemačka, lani su povukla tek dva posto proizvodnje.
Najveći proizvođači Bacardi i Diageo iskoristili su mogućnost smanjenja cijena. Ali manji proizvođači su u opasnoj krizi, koju tek donekle ublažava pad cijena sirovina uslijed manje potražnje u destilerijama. Cijene agave pale su gotovo pet puta, od 30 pezosa za kilogram na pet do osam, a uzgajivači koji nemaju stalne ugovore s destilerima ne mogu prodati agavu za više od dva pezosa, piše Financial Times.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.