Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Sedam eura, prevedeno u staru valutu, iznosi 53 kune. Biste li ikad za klip kukuruza dali 53 kune, neovisno o tome koliko novca imate na računu? Ili još bolje, jeste li ikad pomislili da će bilo tko pokušati prodavati klip kukuruza za 53 kune odnosno 7 eura?
Jutarnji list u jutrošnjem otvornom tekstu tiskanog izdanja tvrdi da se kukuruz na plažama prodaje i za sedam eura. Riječ je vjerojatno o apsolutnom rekordu među najluđim cijenama koje su ovog i lanjskog ljeta zabilježene na moru. Među ostalim luđim cijenama hrane, Jutarnji navodi kilogram smokava za 10 eura na nekim jadranskim otocima i sladoled iz automata (dakle sladoled od praška a ne od prirodnih sastojaka) za četiri eura u jednom selu na Pagu.
Naravno, ni jedna ekonomija i ni jedan sektor nacionalnog gospodarstva pa tako ni turizam, nije i neće propasti zbog kukuruza za 53 kune, cappuccina za 50 kuna ili burgera za 1200 kuna. Niti jedna ugostiteljska scena neće, nažalost, propasti zato što gostima sustavno podvaljuje smrznutu ribu pod svježu ribu. Na taj nas je jadranski specijalitet još prije dvadeset godina upozorio pokojni hvarski vinar, veliki Zlatan Plenković.
Kad smo ga u ljeto 2003. pitali gdje da jedemo ribu na Hvaru, Plenković je decidirano rekao “Nigdje. U ovo doba godine na Hvaru nećete pronaći nijednu svježu ribu. Svi hvarski ugostitelji koji tvrde da prodaju svježu ribu, zapravo odmrzavaju zubace i škrpine u moru pa tako varaju turiste.”
Problem hrvatskog turizma nije u ekscesima poput kukuruza za 53 kune ni u dugogodišnjim prevarantskim praksama u velikom broju restorana na moru (i ne samo na moru). Problem je u stalnom, svakodnevnom jačanju grabežljivog mentaliteta koji je postao glavna značajka brojnih djelatnosti vezanih uz turizam. Prije točno četiri godine hrvatska turistička i ugostiteljska industrija suočile su se katastrofom i golemim financijskim gubicima. I onda su brojni protagonisti turističke i ugostiteljske industrije odlučili drastičnim dizanjem cijena nadoknaditi gubitke stvorene u dvije pandemijske godine.
Svemu je pomogla i lanjska inflacija. I tako je predatorski mentalitet zavladao hrvatskim turizmom; očito je da sve više stranaca kao i domaćih gostiju doživljava Hrvatsku kao destinaciju grabežljivaca. Posljedice se itekako osjećaju. Trebat će dosta vremena i dizanja kvalitete u ukupnoj turističkoj ponudi da se takav imidž popravi. Ali prije svega, potrebno je promijeniti pristup prema turizmu, ugostiteljstvu i svemu drugom vezanom uz turizam. Taj pristup više ne smije biti predatorski nego mora postati profesionalan.
Fotografija/Ilustracija, Shutterstock
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
