Evo zašto novi ministar turizma nije u pravu kad kaže kako nema razloga da Hrvatska bude jeftinija od Španjolske i Italije

Tonči Glavina, novi ministar turizma, u svojim je prvim javnom istupima ostavio prilično dobar dojam. Gospodin Glavina naglašava da hrvatski turizam mora postati infrastrukturno održiv, što među ostalim znači najavu borbe protiv daljnje apartmanizacije Jadrana. Gospodin Glavina je upozorio i na činjenicu da bi hrvatski turizam morao pružati propisnu vrijednost za novac.

Tu su kategoriju, osobito lani, premnogi hrvatski iznajmljivači, hotelijeri i ugostitelji bili zaboravili. Nažalost, novi je ministar ovoga vikenda pomalo nepromišljeno kazao da ne vidi zašto bi Hrvatska trebala biti jeftinija od Italije i Španjolske. Evo tri razloga zbog kojih bi Hrvatska ipak trebala biti jeftinija od Italije i Španjolske. .

1. Gastronomija

Španjolska i Italija dvije su najveće europske gastronomske velesile, uz Francusku. Italija i Španjolska imaju desetke restorana s dvije i tri Michelinove zvjezdice, niz globalno poznatih chefova i toliko visoko razvijenu kulturu hrane da i u jednostavnim gostionicama u Bilbau, Barceloni i centru Rima možete odlično jesti za mali novac. Hrvatska ima tek desetak Michelinovih restorana ali i bezbroj zalogajnica na rivama, gdje ne bi trebali jesti čak ni gosti koji ne vole hranu. Hrvatska, dakle, nije gastronomski konkurentna Španjolskoj ni Italiji.

2. Kulturni turizam

U Madridu rijeke turista stoje pred Pradom, u Bilbau pred Guggenheimom, u Rimu pred Vatikanskim muzejima, u Firenzi pred palačom Uffizi, u Veneciji pred blagajnama za Biennale… U Hrvatskoj, međutim, kulturni turizam uopće ne postoji jer ne postoji minimalna infrastruktura za kulturni  turizam. Postoji tek razgledavanje vrijednih povijesnih spomenika , poput Dioklecijanove palače ili Dubrovnika, koji je cijeli spomenik. U Hrvatskoj postoji party turizam, koji je vrlo uspješan ali je generacijski ograničen i dovodi drukčije skupine gostiju od kulturnog turizma. Hrvatska je, dakle, potpuno nekonkurentna kad je riječ o kulturnom turizmu. 

3. Shopping turizam

To je kategorija koja u Hrvatskoj uopće ne postoji, ne računajući jedan butik u Dubrovniku i jedan u Rovinju. Samo na jednoj strani Passeig de Gracie, glavne trgovačke ulice u Barceloni, ima više dizajnerskih trgovina nego u cijeloj Hrvatskoj. O nakitu i satovima da ne govorimo. Italija je još jača u shopping turizmu.

Hrvatska je, dakle, u tri danas važna segmenta turističke ponude, gastronomiji, kulturi i shoppingu, značajno inferiorna Italiji i Španjolskoj, pa bi stoga bilo logično da su i naše cijene nešto niže. Nažalost, one su katkad neobjašnjivo više. Lani u svibnju na baru jednog osrednjeg novigradskog hotela koktele smo plaćali 16,5 eura. Par tjedana ranije u baru Editiona, najluksuznijeg novog madridskog hotela, koktele smo plaćali između 12 i 14 eura. Ovakve anomalije čine hrvatski turizam nekonkurentnim.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.