Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Istarski vinogradi nisu brutalni. Oni su u usporedbi s pelješkim ili bračkim ili hvarskim vinogradima nježni i prijateljski. Ali ne moraju biti manje divlji. Radi se samo o različitim vrstama divljine. Prošle smo nedjelje oko jedanaest ujutro o stigli u Veraldinu vinariju u Bracaniji, odmah kraj Brtonigle. Enologinja Olga Visintin, kćer vlasnika Veralde Luciana Visintina, posjela nas je u oveći pick up i povezla nas u važnije Veraldine vinograde.
Prvi položaj blizu vinarije zove se Veralda; vinarija je dobila ime po tom brijegu. Drugi važan položaj zove se Pianel. Pianel se nalazi na 150 metara nadmorske visine, velik je oko šest hektara i ondje raste malvazija. Zatim smo se kroz blatne lokalne putove, koje je pick up lakoćom savladavao, odvezli do Kaštanjara visokih nekih 220 metara.
Kaštanjari spadaju među najvažnije vinograde zapadne Istre. Veralda drži velik dio vinograda na Kaštanjarima, no ondje dozrijeva grožđe i za Ivicu Matoševića i za Bastiàn. S Kaštanjara puca prekrasan pogled na Buje, more, okolne vinograde kao i na luksuzni hotel San Canzian.
Tijekom dvadesetminutne šetnje Kaštanajrima uvjerili smo se u bjelinu zemlje, bjankuca, u tom posebnom vinogradu prepunom kalcija, koji vinima daje puno koncentracije i drastično mineralni okus. Kaštanjari spadaju među najvažnije položaje bijele zemlje u Istri. Na Kaštanjarima doslovno stalno puše vjetar, tako da se ekološki sustav uzgoja podrazumijeva. Prinosi su prirodno manji nego na drugim lokacijama, a datum berbe određuje se kombinacijom analitičkih podataka i organoleptičkih dojmova. Veraldin dio Kaštanjara bere se u najmanje tri navrata, jer se pojedine lokacije unutar istog vinograda značajno razlikuju od drugih. Kaštanjari su usred ničega, okruženi livadama i šumom, jedini trag ljudi u divljoj prirodi je čeka Lovačkog društva Fazan.
Pa ipak, Kaštanjari, gdje zrak miriše neopisivo opojno i čuju se samo ptice, nisu divlji kao jednako prirodne i i jednako impresivne lokacije na Pelješcu, Braču ili Hvaru. Istra je naprosto pitoma i nježna čak i ondje gdje ljudi ne žive. “Imamo puno problema s jelenima i divljim svinjama, jer divlje životinje obrste prve redove vinograda usprkos električnim pastirima,” kaže gospođa Visintin. Tijekom našeg posjeta nismo naišli ni na jednog vepra ili srnu, što je neobično, ali smo čuli glasno njakanje istarskog magarca koje je pojačalo idiličan dojam o vinogradu Kaštanjari. Vozeći se natrag, prema vinariji prolazili smo kroz puno livada, u kojima danas raste korov i divlje cvijeće. “Dok je radio PIK Umag ovo su sve bili vinogradi. Nažalost, nestali su u zadnjih tridesetak godina,” objasnila je gospođa Visintin.
Zaista je strašno koliko su se vinogradarske površine u Istri, kao i u cijeloj Hrvatskoj, smanjile unatrag nekoliko desetljeća. Samo PIK Umag u svojim je najboljim danima uzgajao vinovu lozu na oko 1200 hektara. Danas u cijeloj Istri nema više od 3000 hektara registriranih vinograda. U Veraldinoj vinariji u Bracaniji, koja je u nedjelju bila prepuna zbog Dana otvorenih podruma, kušali smo niz vrlo dobrih vina koje poznajemo, poput ružičastog pjenušca Brut Xtrian Rose i Malvazije iz 2023, ali i dva prilično senzacionalna vina koja mogu dugoročno promijeniti percepciju malvazije u stručnoj kao i u širokoj javnosti.
Le Rote, autorsko vino Olge Visintin, u prvoj je verziji maceriralo čak 300 dana. Usprkos tome vino je ostalo elegantno i harmonično. Nove Le Rote maceriran 120 dana, nježniji je, otmjeniji ali jednako supstancijalan i originalan kao i njegov prethodnik. Le Rote su definitivno jedan od najboljih istarskih i hrvatskih oranža.
Senzacija dana, međutim, bila je malvazija Castagnari. Riječ je o vinu iz 2021. godine koje će doći na tržište za par tjedana. Malvazija Castagnari, nazvana po kestenima, nikad nije vidjela hrast ni prošla kroz dulju maceraciju. Castagnari, posve gol, iz inoksa i boce, jedno je od najsupstancijalnijih istarskih bijelih vina. Ova je malvazija napeta, čvrsta, prepuna ekstrakta i jakih, zrelih mineralno-herbalnih okusa. Naprosto se ne može prestati piti, usprkos 14 posto alkohola.
Malvazija Castagnari jedno je od onih novih istarskih vina koja mogu promijeniti cijelu regionalnu vinsku scenu. Malvazija Castagnari mogla bi postati jednako važna za nove iskorake istarskog vinarstva kao Omo Milana Budinskog i Kozlovićeve Selekcija i Santa Lucia iz 2017. To je vino definitivni game changer, sa širokim gastronomskim potencijalom i još pet do osam godina užitnog života. Vino je teško razumjeti bez barem površnog poznavanja vinograda. Kratki obilazak Veraldinih vinograda, premda nužno površan, pomogao nam je da shvatimo zašto Veralda od zlatne medalje na Vinistri 2008. godine, preko šampionske titule na Decanteru 2016. godine sve do danas, proizvodi neka od najboljih istarskih vina.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
