Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Vinarija Rossi iz Vižinade u zadnjih je nekoliko godina doživjela temeljitu smjenu generacija. Marina Rossija zamijenili su sinovi Luka, Filip i Marko. Luka Rossi hrvatskoj je javnosti poznat i kao predsjednik Vinistre. Braća Rossi u svojoj veoma lijepoj vinariji i destileriji u Bajkinima kraj Vižinade upustili su se u osjetljiv proces modernizacije tradicije.
Kako bi se razumjela odgovornost braće Rossi, a sva su trojica prilično mladi, prema modernizaciji tradicije, moraju se znati dvije bitne činjenice. Prvo, obitelj Rossi doslovno se oduvijek, otkad je stigla iz Italije u Istru, profesionalno bavila poljoprivredom. Luka Rossi jednom nam je dosta ponosno naglasio da ni njegov otac ni njegov djed nikad nisu radili u državnoj službi, u tvornici ili uredu. Oni su stalno živjeli isključivo od rada na istarskoj zemlji.
Drugo, Marino Rossi potpisao je Malvaziju Templaru Riservu, briljantno vino koje je prije više godina osvojilo zlato na Decanterovim Svjetskim nagradama i gurnulo vinariju Rossi u prvi red istarskih proizvođača vina i grožđa. Suočeni sa stvarnom tradicijom i njenim uspjesima, braća Rossi polako, sustavno ali vrijednosno transparentno mijenjaju pojedine elemente u obiteljskom poslu. Te se promjene zasad odnose ponajprije na rad u vinogradima: vinarija Rossi polako se i samouvjereno okreće ekološkoj proizvodnji i smanjivanju prinosa, što je vidljivo i iz njihovih odgovora za Vinski izvještaj.
Je li vinograd važniji od podruma?
Vinograd je mjesto gdje naše vino počinje i gdje stvara konture i osobine koje će ga činiti posebnim. Podrum je na neki način alat kojim na vino nastojimo što preciznije prenijeti karakteristike terroira ili neku našu ideju u formi specifične vinifikacije.
Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?
Možemo reći i da je rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje. U vinogradu raznim agrotehničkim mjerama određujemo kakvo ćemo vino imati. Terminom berbe određujemo hoće li vino imati jednostavnije i svježije karakteristike ili će imati zrelije note i ozbiljniji karakter. Prinosi po trsu određuju strukturu budućeg vina, a tu su i defolijacija i ostalo.
Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?
Naše su vinogradarske prakse uvijek okrenute visokoj kvaliteti, s tim da je na nama da upoznamo vinograd i mikrolokaciju i iz njega izvučemo njegov maksimum koji neće svugdje biti isti. Neki će vinogradi i sorte odlično funkcionirati s prinosima većima od dva kilograma, primjerice Malvazija, dok je recimo cabernet sauvignon i teran je teško zamisliti s prinosom iznad kilograma i 1,8 kilograma.
Je li moguće postići oboje?
Moguće je. Ako proizvodimo Malvaziju koju na tržište izlazi u ožujku i želimo da je lakopitka, ležerna i svježa, nema potrebe ograničavat s na prinose ispod dva kilograma, jer malvazija odlično funkcionira i do tri kilograma po trsu. Drugi način da postignemo oboje jest povećanje broja trsova po hektaru. S manjim prinosima po trsu ali s više trsova po hektaru, možemo dobiti niske prinose po trsu a i dalje biti rentabilni u prinosima po hektaru. Takva je praksa sve češća i kod nas, pa sada umjesto prijašnjih četiri tisuće trsova po hektaru sadimo i do 5500.
Koje su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?
U najvažnije faze sigurno spada rez u zrelo zimi, gdje formiramo naš uzgojni oblik Ii brojem pupova koje ostavljamo ugrubo definiramo prinose, rana defolijacija pomaže nam u stvaranju povoljne mikroklime u trsu i zaštite od bolesti ali i omogućuje bolju zriobu, pogotovo kod crnih sorata. Od velike je važnosti i nadzor vinograda kroz cijelu vegetaciju, kako bismo što ranije prepoznali uvjete stvaranja bolesti i uvijek djelovali preventivno.
Što ste u Vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati?
Sigurno pratimo trend održivosti i zbližavanja s prirodom. Nastojimo prirodu sljedećim naraštajima ostaviti u što boljem stanju, što nas potiče da se sve češće okrećemo ekološkom pristupu. Odbacivanje insekticida i herbicida s fokusom na preventivu, mislim da su ključni u toj namjeri.
Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?
Drugo mišljenje uvijek dobro dođe, bilo ono od stranog konzultanta ili domaćeg. Bitno je da nastavimo ulagati u znanje i u nove generacije vinogradara. Samo u našoj okolici u Istri velik je broj mladih poljoprivrednika koji su završili fakultete od Poreča i Zagreba preko onog u Udinama nadalje, i u firmu donosili nove i ažurirane ideje i pristupe.
Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?
Imamo sreću da se u Poreču nalazi jedan od najstarijih instituta za poljoprivredu u Hrvatskoj, s kojim izvrsno surađujemo. Od analize uzoraka vina, prezentacije inovacija u poljoprivredi do dostupnosti zaposlenih sa instituta.
Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa?
To nam je teško reći, jer još nemamo višegodišnje iskustvo kojim bi uočili bitniju razliku, ali prirodna ravnoteža svakako je ključ održivosti i kvalitete.
Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška zbog kiše i bolesti?
Dobar preventivni monitoring za sprečavanje infekcije i preventivnu zaštitu bio je ključan u trenucima kad smo procjenjivali da postoje uvjeti za infekciju. Jednako važne bile su i agrotehničke mjere za stvaranje povoljne mikroklime u trsu, i investiranje u najnovije tehnologije u svrhu povećanja kvalitete rada i smanjenja našeg lošeg utjecaja na prirodu.
Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?
Smatramo da je najvažnije i dalje učiti i ulagati u znanje, je pred nama je neizvjesno razdoblje sa sve više ekstrema u svim godišnjim dobima. I sebe i proizvodnju moramo pokušavati što bolje prilagoditi novim okolnostima. Godina 2022. bila je izrazito topla i gotovo rekordno sušna, dok je 2023. bila ekstremno kišna, tako da ne možemo znati što nas čeka u godinama koje dolaze. Najbitnije će biti izvući maksimum i prilagoditi se, zato uvijek kažemo da je vino ogledalo godine.
Mlada malvazija obitelji Rossi šarmantno je, aromatično, prilično neodoljivo vino laganog tijela, s puno svježine i intenzivnim voćno herbalnom okusima. Godine 2023. Malvazija Rossi bila je jedina mlada malvazija sa zlatnom Decanterovom medaljom
Odležana malvazija vinarije Rossi nazvana je po templarskom viteškom redu koji je u kasnom srednjem vijeku djelovao u Istri. Templara ja vino punog tijela, vrlo zrelih voćnih aroma, dugog okusa i ozbiljnog potencijala odležavanja
Templara Riserva dolazi iz grand cru vinograda Monte d’Oro. Templara Riserva proizvodi se samo u najboljim berbama, i to u mikrokoličinama. Iz berbe 2021. napunjeno je tek oko 2000 boca. Riječ je o jednom od najraskošnijih istarskih bijelih vina
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
