Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

SINIŠA ŠOŠKIĆ ZA VINSKI IZVJEŠTAJ 2024. Pogriješimo li u vinogradu, greške se ne mogu popraviti potezima u podrumu

U Hrvatskoj kao i u velikoj većini vinskih zemalja Starog i Novog svijeta, postoje dvije suprotstavljene škole rada u vinogradima. Jedna je škola konvencionalna: ona zagovara umjerenu ili ekstenzivnu uporabu kemijskih zaštitnih sredstava i gnojiva u uzgoju vinove loze. Druga je više ili manje ili organska/ekološka: druga se škola zalaže za izbacivanje herbicida, insekticida, fungicida, pesticida i umjetnog gnojiva iz vinogradarstva.

Fotografija/Mario Kučera

Prelistajte i downloadajte

Više članaka iz Vinskog izvještaja

Plešivička vinarija Šoškić negdje je u sredini. Šoškići su već godinama, i to vrlo uspješno, prisutni na zagrebačkoj vinskoj sceni. No, Šoškići su se veoma dugo bili fokusirali na rinfuzna vina, koja su prodavali restoranima, kafićima ili kroz svoj lanac malih trgovina. Prije četiri godine obitelj Šoškić počela je buteljirati vino. Prije dvije godine, s posve neobičnim, originalnim cuveeom Haiku Šoškići su osvojili platinastu Decanterovu medalju. Nikad prije ni poslije ni jedna vinarija s Plešivice nije osvojila platinastu medalju na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Haiku je macerirani cuvée koji nastaje od sorti koje su dale najbolje grožđe u određenoj berbi. Haiku 4, koji je dobio Decanterovu platinu, nije isti kao Haiku 2 . Brojevi 4 i 2 označuju broj sorti u cuvéeu. A novi Haiku koji se puni otprilike u vrijeme izlaska Vinskog izvještaja za 2024, bit će drukčiji i od Haikua 4 i od Haikua 2.

Osim prestižnog Haikua, Siniša Šoškić i njegovi sinovi nametnuli su se zagrebačkom vinskom tržištu veoma dobrim Rizlingom i novozelandski stiliziranim Sauvignonom. Šoškići proizvode i dosta kompleksni vinjak Dvor. No, Šoškići su ustvari tek na početku. Oni upravo prolaze osjetljivu tranziciju od proizvođača svakodnevnih vina do stvaranja snažnog  brenda vrhunskih vina. 

Šoškići s obzirom na potencijal svojih vinograda i na dosta jasnu ideju o tome kako bi vrhunska vina s Plešivice trebala izgledati, imaju jako dobre šanse da uđu u nacionalnu vinsku elitu. Dvostruki karakter vinarije Šoškić određuje i njihov odnos prema vinogradarskim praksama. Šoškići smatraju kako još nije vrijeme da se odbace konvencionalne, “kemijske” metode zaštite vinograda. Objektivno govoreći, takve stavove dijele i mnogi drugi hrvatski vinogradari, poglavito poslije traumatične berbe 2023. Razlika je u tome što Siniša Šoškić i njegovi sinovi imaju hrabrosti to otvoreno reći, što se mora poštovati.

Je li vinograd važniji od podruma?

Mislim da su oboje podjednako i veoma važni, no ipak bih prednost dao vinogradu. Vrhunsko i posebno vino možemo dobiti i u skromnijim podrumskim uvjetima, dok je od lošijeg ili prekomjernog uroda grožđa, to teško očekivati.

Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?

Sve je najvažniji dio  proizvodnje vina. Sve što je vezano uz vinograd, preradu i podrum je važno. Opet uzimajući u obzir da bez kvalitetnog i usmjerenog rada u vinogradu nećemo dobiti kvalitetnu sirovinu. Ako tu pogriješimo, uzalud su daljnji postupci u podrumu. Možemo dobiti dobro vino, ali posebna vina, teško. ako smo na početku loše radili, t o više ne možemo ispraviti. Dakle vinograd je najvažniji dio proizvodnje vina jer samo ako taj dio posla odradimo vrhunski možemo očekivati da ćemo uz dobru godinu, dobre postupke u branju i preradi, uz finu fermentaciju i podrumsko vođenje dobiti vrhunsko vino. Grožđe je kao nebrušeni, sirovi dijamant. Trebate ga obraditi i izbrusiti da bi pokazalo svoj sjaj i ljepotu, ali ako imate nečist ili loš iskopani dijamant možete ga brusiti koliko želite, nikad neće biti pravoga sjaja.

Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje? 

Imamo vinograde u kojima idemo s vrlo niskim prinosima i uređujemo ih tako da daju što kvalitetniji urod, dok u drugim vinogradima iz kojih dobivamo svakodnevno, jeftinije vino, ciljamo optimalnost uroda i kvalitete. Te dvije stvari ne mogu se postići u istom vinogradu. 

Je li moguće općenito postići oboje?

Moje je iskustvo da to nije moguće. U istom vinogradune možete imati visoki prinos i vrhunsku  kvalitetu grožđa u istoj berbi.

Koji su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?

Rad u vinogradu je stalan i odvija se cijele godine. Umjesto favoriziranja nekih faza u vegetaciji, trudimo se, jer te to vrlo važno, svaku fazu koliko god je moguće obaviti na vrijeme. 

Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati? 

Pokušavamo obrađivati vinograde u suradnji sa prirodom. To znači da više ne koristimo mineralna gnojiva, reducirali smo rezidbu a time i smanjili prinos. Loze štitimo većinom konvencionalnim sredstvima a sintetičkim preparatima interveniramo samo kad je to nužno potrebno. Mišljenja sam da nije nužno izbaciti svu upotrebu takvih preparata ali ih treba umjereno i kontrolirano koristiti čak i kad vremenske prilike drugačije govore. Usporedio bih to sa ljudskim zdravljem. Ne bi bilo dobro kada imate običnu prehladu ili virozu uzimati antibiotik svaki put, ali to nekad jednostavno trebate i sigurno ne bi bilo dobro potpuno ukinuti upotrebu antibiotika. Mislim da je slično i sa zaštitom vinograda.

Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata? 

Znanja nikad dosta i svatko tko može treba koristiti i druga, tuđa znanja i iskustva u vinogradarstvu. Što se tiče angažiranja stranih konzultanata, na to gledam pozitivno. Sve ovisi o tome kakve su čije mogućnosti i razmišljanja. Ipak, ne mogu se oteti dojmu da konzultant koji je radio na drugom teritoriju s drugim sortama teško može prenijeti nešto vinogradaru koji cijeli život živi i radi sa svojim nasadima i na svojem teritoriju.

Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?

Službeno ne surađujemo, ali pohađamo organizirane edukacije vezane uz proizvodnju grožđa i vina.

Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa? 

Susreo sam u životu s jako dobrim vinima dobivenima konvencionalnom obradom. Isto tako i s ekološkim, no pio sam i loša vina iz oba načina proizvodnje. Niti je sve ekološko dobro , niti je sve konvencionalno loše, treba biti poštena mjera. Mi težimo što prirodnijem uzgoju grožđa, po načelu manje je više.

Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška zbog kiše i bolesti? 

Tijekom kišne 2023. nismo uspjeli zaštititi sve grožđe. Urod je bio manji, procijenili smo da je jednostavno takva godina u kojoj bi zaštita svaka tri dana bila pretjerana, pa makar nas to i stajalo dijela grožđa. Kao što sam već rekao, u svemu je nužna mjera i prilagodba godini i prirodi. Ako smo u ekološkoj proizvodnji pa po svaku cijenu širimo urod i štitimo loze svaka 3-4 dana, makar i konvencionalnim sredstvima, mislim da to nema smisla.

Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu? 

Želimo li unaprijediti rad u vinogradu, mislim da je jedan od značajnijih segmenata na kojem svi trebamo raditi obuka i ekipiranje ljudi koji rade u vinogradu i obavljaju poslove s velikom pažnjom, voljom, točnošću i na vrijeme.

NAJVAŽNIJA VINA

Haiku

Haiku može biti senzacionalan. Premda je prvi Haiku, onaj s brojem 4, osvojio Decanterovu platinastu medalju, snažnije nas se dojmio drugi Haiku, u kojem je ključnu ulogu odigrao pinot noir. Haiku  je jedno od najoriginalnijih vrhunskih vina u Hrvatskoj. Može se piti uz sve, od dimljenog o lososa i friganih srdela do bifteka i grilanih vrganja 

Rizling

Obitelj Šoškić, čija kuća i vinarija vizualno dominiraju Plešivicom, obrađuje neke od najvrijednijih vinograda rizlinga u Bregovitoj Hrvatskoj. Riječ je naravno o “toplom” rizlingu, kojeg ne treba uspoređivati s njemačkim rizlinzima. Ali Šoškićevi rizlinzi prilično su intenzivni i gastronomski versatilni. Šoškićevi rizlinzi pokazuju da je Plešivica najpodesnije vinogorje za uzgoj ove plemenite sorte u Hrvatskoj 

Sauvignon

Šoškićev Sauvignon Blanc naglašeno je aromatičan, s puno pirazinskih elemenata. Šoškićev Sauvignon miriše na zelenu papriku, šparoge i svježe pokošenou travu. Okus je akcentiran citrusno herbalnim nijansama. Šoškićev Sauvignon lijepo je ljetno vino koje se slaže s puno jela od zelenog povrća, rajčica, paprika i kozjeg sira

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.

})