Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Vinogradi Nuić spadaju među najuspješnije vinarije u Bosni i Hercegovini. Vinogradi Nuić iz Ljubuškog osnovani su 2004. godine, kad je na položaju Orlovac na površini od sedam hektara zasađeno oko trideset tisuća loza. Godine 2009. u Dugolazama je posađeno još sedam hektara, a 2010. godine 21 hektar vinograda.
Lani je na području stare ljubuške plantaže zasađeno novih osam hektara, tako da Nuići sada raspolažu sa 43 hektara vinograda, s kojih pune oko 250 tisuća butelja godišnje. Nuići uzgajaju autohtone hercegovačke sorte žilavku i blatinu, sve popularniji trnjak, potencijalno briljantnu crnu sortu koju i Dalmatinci i Hercegovci i Imoćani smatraju svojom, ali i plavac mali, cabernet sauvignon, syrah, merlot, chardonnay, pa čak i portugalsku tourigu nacional.
Vinogradi Nuić jedna su od najnagrađivanijih vinarija u Bosni i Hercegovini. Lani su na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama osvojili zlatnu medalju za Syrah Premium iz 2017. godine, dok su za Blatinu, Cabernet Sauvignon i Merlot dobili srebrne medalje. Osobito je važna srebrna medalja za Blatinu, jer ta plemenita sorta zaslužuje i regionalnu i internacionalnu afirmaciju. Na Mundusu Vini, vodećem njemačkom vinskom natjecanju, Nuići su zadnjih godina osvojili ukupno osam zlatnih medalja. Zlato Mundusa Vini otišlo je i Trnjaku iz 2018. godine. U siječnju prošle godine prvi smo put ozbiljno probali vina obitelji Nuić. Nagrađeni Trnjak iz 2018. impresionirao nas je elegantnom masivnošću, dobro integriranim visokim alkoholom, višim od 15 posto, glatkim zrelim taninima i posve neočekivanim, dugim, herbalno-mineralnim završetkom. Radi se o jednom od najboljih vina napravljenih od sorte kojom ćemo se idućih nekoliko godina iscrpno baviti, jer mislimo da ima senzacionalni potencijal.
Osim Trnjka probali smo više drugih crnih vina Vinograda Nuić, koja su sva tehnički gotovo besprijekorna, ali i jako terroirska. Ona kao da govore o vrućini, kamenjaru i plodnosti Zapadne Hercegovine, vjerojatno najljepšeg i nedvojbeno poljoprivredno najbogatijeg dijela Bosne i Hercegovine. Smatramo iznimno važnim da Vinogradi Nuić kao razmjerno veliki proizvođač, polako prelaze na ekološki sustav uzgoja vinograda.
Je li vinograd važniji od podruma?
Sigurno da je vinograd važniji od podruma.
Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina?
S obzirom na to da se u najviše vremena i rada u godini potroši u vinogradu, možemo reći on da jest najvažniji dio proizvodnje. U vinogradu se postavljaju temelji za buduće vino.
Što želite postići s Vašim vinogradarskim praksama; visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje?
Budući da je naš vinograd pri podizanju bio puno skuplji od ostalih vinograda, radi rekultivacije krša, a i zbog strukture tla, odlučili smo se na smanjeni prinos grožđa koji ujedno daje visoku kvalitetu grožđa.
Je li moguće postići i visok urod i visoku kvalitetu?
Kada bismo povećali prinos sigurno ne bismo postigli punu zrelost grožđa pa onda ne bismo imali ni željenu kvalitetu.
Koje su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu?
Sve su faze u vinogradu važne, ali za zdravo grožđe to je sigurno pljevidba i otvaranje grožđa, dakle skidanje listova u zoni grožđa i redukcija prinosa zelenom berbom.
Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati?
Zadnje tri godine smo jedan dio vinograda prebacili na biološki uzgoj odnosno koristili smo ekološke preparate za zaštitu loze.
Mislite li da u Hrvatskoj i BiH postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata?
Sigurno da u Hrvatskoj i BiH ima dovoljno znanja a to potvrđuje i rast kvalitete vina u našoj regiji zadnjih desetak godina. A što se tiče inozemnih znanja, mislim da je bitno pratiti razvoj tehnologije i posjećivati specijalizirane sajmove.
Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom?
Na žalost ne koliko bismo trebali, ali to nije do nas već do ovdašnjih institucija.
Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa?
Kao što sam spomenuo, zadnjih godina smo se počeli baviti ekološkom proizvodnjom imamo i pozitivne rezultate u proizvodnji vina.
Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška i zbog kiše i zbog bolesti?
Nažalost, nismo prošli puno bolje od naših kolega. Izgubili smo 50 posto prinosa.
Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?
Zbog nedostatka radne snage, a često i vremena, mi smo se orijentirali na veću uporabu moderne mehanizacije kako bismo na vrijeme i brzo obavili potrebne operacije u vinogradu.
Trnjak Premium Vinograda Nuić trebalo bi obvezno uvrstiti u neku buduću izložbu vina od te impresivne i neafirmirane sorte. Nuić i Škegro iz Hercegovine, Gašpar iz Vrgorca, Grabovac iz Imotskog i Prović iz Metkovića kandidati su za prezentaciju različitih stilova gustog, moćnog i posve originalnog crnog vina
Nuićev Syrah opojno je, prebogato, polirano vino koje demonstrira sve najbolje značajke te sorte iz toplih vinograda. Nuićev Syrah međunarodno je konkurentno vino, koje se može uvrstiti na vinske liste brojnih gastronomskih europskih restorana čiji se meniji baziraju na crvenom mesu. Nama je osobito dobro sjeo uz klasičnu hrskavu patku s džemom od šljiva iz Asije na Zvijezdi
Blatina je tamna zvijezda hercegovačkog vinogradarstva; svijetla je zvijezda, naravno, žilavka a tamna strana kao i u mnogočemu drugom a ne samo u vinima, katkad može biti uzbudljivija od svijetle. Nuićeva Blatina kao i sva vina Vinograda Nuić, izrazito je intenzivna i ekstraktna. Nuićeva je Blatina pojačana trnjkom i malim postotkom alicante boucheta, ali je zadržala svoj identitetski i karakter pun bobičastog voća, solidnih kiselina i specifičnog voćno cvjetnog okusa
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
