Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

DUBRAVKO ĆUK ZA VINSKI IZVJEŠTAJ 2024. Korlat je toliko zdrav vinograd da ne moramo špricati više od tri puta godišnje, a merlot je u potpuno ekološkom uzgoju

Korlat iznad Benkovca svakako je jedan od najimpresivnijih vinograda u Hrvatskoj. Korlat je velika kamena ploča usred Dalmacije, s fantastičnim pogledom na zadarski arhipelag i s potpuno nevjerojatnim vjetrom koji nikad ne prestaje puhati. Kad smo prvi put posjetili Korlat u ljeto 2016. godine, na parkiralištu Badelove vinarije u Benkovcu gdje se prerađuje grožđe s Korlata, termometar u autu pokazivao je 36 stupnjeva. Poslije petnaestak minuta vožnje na samom se Korlatu temperatura spustila na 26 stupnjeva. I to oko podneva u vrućem srpnju.

Fotografija/Mario Kučera

Prelistajte i downloadajte

Više članaka iz Vinskog izvještaja

Razlike između dnevne i noćne temperature još su veće. Korlat je projekt Badela 1862. i velikog, pokojnog profesora Nikole Miroševića. Dr. Mirošević jedan je od najvažnijih vinogradarskih stručnjaka u hrvatskoj povijesti. Gospodin Mirošević isplanirao je projekt Korlat i nadzirao pretvaranje brutalnog kamenjara u veličanstveni vinograd. Korlat danas prodaje najviše buteljiranih crnih vina u Hrvatskoj. Istodobno, vina s Korlata redovito osvajaju visoka svjetska priznanja. Korlat je primjer trijumfa terroira. Dubravko Ćuk, dugogodišnji glavni Badelov enolog, u odgovorima za Vinski izvještaj naglasio je neke od bitnih značajki Korlata, uključujući i njegove prirodne pretpostavke za ekološko vinogradarstvo.

Druga važna osobina Korlata jest njegova relativna neosjetljivost na loše berbe. U najgorim vinogradarskim godinama poput 2014, Korlat je dao neka od najboljih vina u cijelom svom postojanju. Drago nam je što u Vinskom izvještaju možemo najaviti da će se portfolio Korlata u idućim godinama obogatiti novim monosortnim vinima.

Je li vinograd važniji od podruma? 

Vinograd i podrum su podjednako važni. Činjenica je da se kvaliteta vina dobrim dijelom kreira u vinogradu te da bez odlične kvalitete grožđa nije moguće proizvesti vrhunsko vino. No isto tako, podrumski uvjeti i tehnologija u značajnoj mjeri utječu na kvalitetu budućeg vina. Dakle, važna je uravnoteženost jednog i drugog, ali ako ne najvažniji, jednako važan je enolog koji jednim i drugim resursima upravlja.

Je li rad u vinogradu najvažniji dio proizvodnje vina? 

Nije. Jednako su važni rad u vinogradu i rad u podrumu, odnosno oni su ključni u proizvodnji vina. Bez kvalitetnog rada u vinogradu ne bi bilo kvalitetnog grožđa, ali isto tako bez stručnog rada u podrumu, taj trud u vinogradu ne bi bio potpuno iskorišten. Oba segmenta su međusobno povezana i jednako važna za konačnu kvalitetu vina.

Što želite postići s vašim vinogradarskim praksama: visoki urod, vrhunsku kvalitetu grožđa ili oboje? 

Cilj vinogradarskih praksi je pronaći optimalan odnos kvalitete grožđa i količine prinosa da bi se osigurala baza za potencijalno traženu kvalitetu. Za nas u Badelu 1862, kvaliteta grožđa je apsolutni prioritet, posebno kada je riječ o proizvodnji naših vrhunskih crnih vina Korlat. Samo da podsjetim, Korlat je u svega nekoliko godina postao sinonim za vrhunska crna vina. Sve je počelo 2004. godine kada smo ušli u dugogodišnji najam s državom na 111 hektara zemljišta između Velebita i jadranske obale. To je bio kamenit i teško prohodni krš s niskom mediteranskom makijom. Nakon uklanjanja kamena strojnim drobljenjem odnosno usitnjavanjem, već sljedeće godine zasađen je vinograd. Upravo taj vinograd na Korlatu prvi je u Hrvatskoj nastao na melioriranom tlu, a okoliš oko vinograda i danas zorno prikazuje kakav je teren tu nekoć bio. Projekt je realiziran u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i na tom djevičanskom tlu podigli smo impozantan vinograd internacionalnog sortimenta. Zahvaljujući savršenim klimatskim uvjetima, minimalno koristimo zaštitna sredstva, a dio našeg vinograda je u potpunosti posvećen ekološkoj proizvodnji, i to je na dijelu gdje je posađen Korlat Merlot. Korlatski vinogradi nalaze se na četiri brežuljka: tri su monosortna, zasađena merlotom, syrahom i cabernet sauvignonom, a četvrti je mješovit – na njemu su uz cabernet sauvignon još i mourverdre i cabernet franc. Nasadi merlota u potpunosti su ekološki, zaštićeni samo sredstvima koja toleriraju načela ekološkog uzgoja, a nastojimo cijeli Korlat voditi tim načelima. Kuriozitet ovog položaja je što gotovo svaki dan puše bura ili neki drugi vjetar što je veoma važno za zdravlje grožđa. Zahvaljujući tome, tretman vinograda zaštitnim sredstvima provodi se samo tri, najviše četiri puta godišnje. Istodobno sunca ima cijeli dan, a noći su svježe i usred ljeta. Sve to jako pogoduje kvaliteti grožđa. Prioritet nam je održavanje konstantne kvalitete, a ne prinosa. Za Korlat Boutique, dodatno prosušujemo bobice grožđa na trsu kako bismo postigli savršeno slatko vino, što dodatno smanjuje prinos, ali rezultira izuzetnim kvalitetom proizvoda. Korlat vina i vinograd nazvani su po istoimenom dalmatinskom seocetu podno vinograda.

Je li moguće postići i visok urod i vrhunsku kvalitetu? 

Optimalan odnos svakako da, ali visoki prinos i vrhunsku kvalitetu ne. Uvijek je pitanje postizanja optimalnog balansa ovisno o tome koja kvaliteta vina se želi postići. U cijelom poslu vrlo je važan i ekonomski aspekt proizvodnje kao i potencijal prodaje.

Koji su najvažnije faze vaše vinogradarske godine kad je riječ o radu u vinogradu? 

Nema najvažnije faze, svaka je podjednako važna. Činjenica je da se zimskom rezidbom generalno utječe na visinu prinosa, ali to jednako kvalitetno treba pratiti i gnojidba temeljena na analizama tla i lista, zaštita i svi ostali agrotehnički i ampelotehnički zahvati kako bi vinogradarska godina bila uspješna. Iznimno je važna svakodnevna prisutnost u vinogradu kako bi se na optimalan način popratili i odradili svi potrebni poslovi s obzirom na to da je proizvodnja iznimno podložna vremenskim uvjetima.

Što ste u vašim vinogradarskim praksama promijenili u zadnjih nekoliko godina? Što planirate mijenjati? 

U posljednjih nekoliko godina uveli smo praksu organske gnojidbe u svim konvencionalnim vinogradima primjenjujući vlastita iskustva iz ekološke proizvodnje, s puno više pažnje pristupamo upotrebi insekticida i herbicida u konvencionalnoj proizvodnji te značajno smanjujemo upotrebu herbicida uvodeći suvremene strojne metode mehaničkog suzbijanja korova unutar i između redova, zatravljujemo i održavamo zatravljene vinogradarske površine gdje god je to moguće. Restrukturirali smo većinu vinogradarskih površina u kontinentu tako da raspolažemo iznimno potentnim vinogradima u punom rodu. Podižemo nove nasade na području Dalmatinske zagore. Zbog ozbiljnog nedostatka radne snage mehanizirali smo gotovo sve agrotehničke i ampelotehničke zahvate gdje god je to moguće.

Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljno znanja za dugoročno unapređenje kvalitete rada u vinogradu? Je li potrebno, ili neophodno, angažiranje stranih konzultanata? 

Mislim da znanja ima, u vinogradarstvu rade iskusne kolege koji su godinama u poslu, a isto tako i mladi ljudi koji imaju neke nove poglede i znanja. Naravno da je svako novo saznanje dragocjeno, ali u današnjim uvjetima informatičke i tehnološke povezanosti relativno lako su nam dostupne informacije o novostima u vinskoj sferi iz cijelog svijeta. Osim toga neka rješenja koja su se pokazala izvrsnim u jednoj proizvodnoj zoni ne možete doslovno preslikati i primijeniti u drugoj proizvodnoj zoni. U tom smislu smatram da nije nužan angažman stranih konzultanata, ali to naravno ponajprije ovisi o stupnju znanja i resursima kojima raspolaže svaka pojedina kompanija.

Surađujete li sa znanstvenim institucijama koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom? 

Imamo stalnu dugogodišnju suradnju s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu koji je u većoj ili manjoj mjeri angažiran u svakom našem vinogradarskom projektu. Osim toga surađujemo i s drugim znanstvenim institucijama u području analize, kontrole i zdravstvene ispravnosti naših proizvoda.

Mislite li da različiti ekološki pristupi radu u vinogradu podižu kvalitetu grožđa? 

Ne nužno i ne odmah. To su dugotrajni procesi kojima se vraćaju i popravljaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva tla kao što su sadržaj organske tvari, pH reakcija tla, poroznost tekstura, a efekti su vidljivi u bogatijoj strukturi i kompleksnosti takvih vina pod uvjetom da su svi procesi proizvodnje, njege i školovanja vina odrađeni profesionalno.

Kako ste zaštitili urod u berbi 2023. koja je bila izrazito teška i zbog kiše i zbog bolesti? 

Iznimno velikim i svakodnevnim angažmanom u vinogradima kako bismo pravovremeno utvrdili potrebu i provođenje zaštite te pravovremenim obavljanjem svih agrotehničkih i ampelotehničkih zahvata čime smo se trudili maksimalno reducirati uvjete za širenje bolesti. U konačnici možemo reći da smo uspjeli u svom trudu i angažmanu jer smo sve vinograde uspjeli sačuvati od bilo kakvih oblika bolesti koji bi utjecali na smanjenje kvalitete i količine uroda. Naravno, s obzirom na izuzetno izazovnu godinu nismo mogli izbjeći negativan utjecaj obilnijih kiša u periodu cvatnje koje su ipak u jednom manjem dijelu utjecale na umanjenje prinosa kao ni na štetu od elementarne nepogode – tuče koja srećom nije bila većih razmjera. 

Što je najvažnije za daljnje unapređivanje rada u vinogradu?

Za unapređivanje rada u vinogradima bit će iznimno važno prilagoditi se evidentnim klimatskim promjenama zbog kojih, u našem slučaju, vrlo ozbiljno treba razmišljati o izboru, odabiru i promjeni postojećeg sortimenta prilikom podizanja novih i budućih restrukturiranja postojećih nasada. Također treba ozbiljno razmišljati o mogućnostima i potencijalu uvođenja navodnjavanja. Nadalje zbog kroničnog nedostatka radne snage sklopove nasada treba prilagoditi upotrebi mehanizirane obrade koja će sudeći prema trendovima u bliskoj budućnosti biti u stanju u potpunosti zamijeniti većinu, ako ne i sve preostale poslove koji se za sada još obavljaju ručno. U zadnje vrijeme vrlo je aktualno i poticanje energetske neovisnosti uvođenjem agrosolara u trajne nasada tako da možemo reći da je već i sadašnjost i bliska budućnost vinogradarstva vrlo dinamična. 

NAJBOLJA VINA

Cuvée Supreme 2013.

Cuvée Supreme kupaža je tri glavne sorte s Korlata: merlota, syraha i cabernet sauvignona. Cuvée Supreme iz 2013. na Decanterovim je Svjetskim nagradama osvojio 96 bodova i zlato, nedostajao mu je jedan bod do platinaste medalje. Cuvée Supreme iz 2013. vino je koje će se dobro piti u narednih desetak godina.

Syrah 2014.

Godina 2014. bila je beznadno kišna i prepuna svih mogućih bolesti koje prekomjerna vlaga donosi u vinograde. Mnoge vinarije u svim hrvatskim vinogorjima te godine nisu buteljirale crna vina. Korlat je, pak, buteljirao cijelu svoju liniju, poslao Syrah u London i osvojio zlatnu Decanterovu medalju 

Syrah 2020.

Korlatov Syrah iz 2020. možda je najuspjeliji još od šampionske berbe 2014. Dubok je, koncentriran, prepun crnog i crvenog voća zaokruženog dimom, mek, zrelih tanina i izrazito svjež, što znači da bi morao trajati do 2035-2040. godine 

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.

})