Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Poljoprivredna zadruga Blato 1902. najveća je vinarija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Blato proizvodi oko 900 tisuća litara vina godišnje. Do prije tri ili četiri godine Blato se bavilo proizvodnjom masovnih vina. Onda je Nikola Milat, direktor ove zadruge sa stogodišnjom prošlosti, odlučio da je vrijeme za strateške promjene.
Blato je te promjene provelo na tri kvalitativne razine. Prvo, njihovo bazično buteljirano vino, Korčulanka, napravljeno od lokalnih, manje komercijalnih sorti poput zlatarice, doslovno je eksplodiralo u kvaliteti. Korčulanka je svojom svježinom i aromatikom uspostavila model za široko dostupna ljetna dalmatinska vina. Nije neobično da je Korčulanka postala kućno vino u barovima i restoranima niza dosta ozbiljnih srednjodalmatinskih i južnodalmatinskih hotela. Korčulanka koja se, načelno govoreći, vinificira od zlatarice, cetinke i bratkovine s ponešto maraštine, na hrvatskom jugu igra jednaku ulogu kao beljska Kvalitetna graševina ili suhi Kvalitetni traminac Iločkih podruma u Slavoniji i Baranji. Moderna verzija Korčulanke mjerna je jedinica za dobro i svježe dalmatinsko vino, koje ne morate previše platiti.
Blato 1902. istodobno je diglo kvalitetu svog buteljiranog Pošipa, koji se čistoćom aroma i okusa odvojio od drugih sličnih otočkih vina, u rangu cijena od deset do trinaest eura. Blatov Vrhunski pošip sada se može uspoređivati s većinom baznih pošipa korčulanskih privatnih vinarija. Naposljetku, prije dvije ili tri godine godine Blato je predstavilo novo vino, pošip Težak, prvu premium etiketu u povijesti ove zadružne vinarije. Prvi Težak impresionirao je koncentracijom i zrelošću, ali je bio odveć barikiran: hrvatske autohtone sorte načelno ne trebaju toliko novog hrasta.
Međutim, već se iduća berba uvrstila među najbolje pošipe uopće, što je veliki kompliment s obzirom na još veću konkurenciju; pošip se danas uzgaja doslovno svugdje, od zadarskog zaleđa do Pelješca. Težak je plemenito, duboko, ekspresivno vino koje je zadružnu vinariju iz Blata lansiralo u uži vrh dalmatinske vinske proizvodnje. S Nikolom Milatom, direktorom Blata 1902. razgovarali smo o razvojnim planovima ove sve ambicioznije vinarije. Gospodin Milat prvo je istaknuo da je zadovoljan prodajom vina u 2022. godini: “Prodaja je rasla kako je sezona odmicala, a posebno je važno da su i rezultati u posezoni bili odlični. Nama je 2022. definitivno kompenzirala gubitke iz pandemijskih godina, s tim da moram istaknuti kako se dobar dio naših vina prodaje u supermarketima i vinotekama, tako da je na Blato pandemija manje utjecala nego na vinarije koje su se oslanjale isključivo ili pretežno na HoReCu.”
Zbog velikog volumena proizvodnje, Blato u 2022. usprkos odličnoj prodaji nije ostalo bez vina. “Blato se”, kaže Milat “pokazalo kao pouzdan dobavljač. No, činjenica je da su se zalihe bijelih vina smanjile na minimum.” Blato zadnjih godina pokazuje da velike količine i visoka kvaliteta mogu ići skupa. Nikola Milat drži da je riječ o širem trendu u hrvatskoj vinskoj industriji: “U zadnjih deset do petnaest godina opća kvaliteta vina u Hrvatskoj značajno se poboljšala. Uz možda još jednu ili dvije djelatnosti, vinarstvo i vinogradarstvo najviše je napredovalo u cjelokupnoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tome je najviše pridonijela svakodnevna prisutnost stručnjaka i u vinogradima i u podrumima.”
U idućem razdoblju Blato će investirati u vinariju i zasaditi nove vinograde: “Ovu godinu planiramo iskoristiti za dovršetak pripreme većih projekata, koje želimo realizirati u 2024. i 2025. Iz podruma ćemo izbaciti dio betonskih cisterni, nabavit ćemo nove spremnike od inoxa, nadogradit ćemo postojeći sustav hlađenja, modernizirat ćemo laboratorij i poboljšati energetsku učinkovitost zgrade. U nastavku vinograda koji posjedujemo u polju Blato, početkom 2024. godine planiramo sadnju još jednog i pol hektara, s bijelim autohtonim sortama. S novim ćemo lozama imati deset hektara vinograda na jednoj kontinuiranoj parceli, što je na otocima rijetkost. A za dvije do četiri godine Blato kreće s rebrandingom.” Prelazak na organsku proizvodnju zasad nije u Blatovim operativnim planovima, ali direktor Milat kaže kako se o ekološkom uzgoju razmišlja a ponešto se i čini: ”Unatrag tri godine vlastite vinograde gnojimo organskim gnojivom i koristimo feromonske klopke, kako bi lozu zaštitili od nametnika.”
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
