Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Andro Tomić spada među zaslužne legende i prvoborce hrvatskog privatnog vinarstva, baš poput Ivana Enjingija, Vlade Krauthakera, Velimira Koraka, Zvonimira Tomca ili pokojnog Zlatana Plenkovića. Andro Tomić, francuski školovani enolog i Zlatan Plenković osnovali su Zlatan otok, prvu veliku dalmatinsku privatnu vinariju i stvorili Zlatan plavac, prvi postsocijalistički, nacionalno prepoznatljivi dalmatinski vinski brend.
Andro Tomić kasnije je pokrenuo vlastitu vinariju u Jelsi, koja i danas dominira hvarskom vinskom scenom ali postiže izvrsne rezultate u cijeloj zemlji. Tomićeva se vina piju u bezbroj žanrovskih različitih restorana, prodaju se u boljim vinotekama i supermarketima, dok ona prestižna, poput Velikog plavca malog, imaju ozbiljnu kolekcionarsku vrijednost. U intervjuu za Vinski izvještaj gospodin Tomić govori o nizu problema i rješenja za probleme s kojima se susreće hrvatska vinska industrija, no osobito važnim čini nam se njegovo fokusiranje na lokalnu bogdanušu, koju je nedavno počeo buteljirati kao monosortno vino.
Jeste li zadovoljni prodajom vina u 2022.godini?
Rezultati prodaje vina su nam u 2022.g. bili iznad očekivanja. Nakon dvije pandemijske godine i proživljenog straha, u 2022. smo ušli pomalo oprezno. Znali smo da je turizam kao živi organizam i da će gosti krenuti tamo gdje se osjećaju sigurno, ali nismo očekivali ovako brz oporavak. Hrvatska kao auto destinacija se još jednom proslavila, gostima ponudila sigurnost, te opravdala njihovo povjerenje.
Je li prodaja u 2022. kompenzirala gubitke iz pandemijskih godina, osobito one prve?
U 2020.g. smo ostvarili gubitak, prvi put nakon krizne 2009.g., no to nas nije poljuljalo. Država je s dobrim interventnim mjerama uspjela sačuvati likvidnost i sigurnost firmi, pa smo se i u toj godini odlučili na investicije. Prijavili smo projekt od milion kuna za nabavku novih drvenih bačava i za to dobili 70% povrata iz sredstava EU fondova. Ipak smo firma koja ima tridesetogodišnju povijest.
Jeste li u 2022. ostali bez nekog od vina?
U 2022. godini smo ostali bez svježih vina. Neka više tražena bijela i rose vina smo prodali za vrijeme turističke sezone, dok smo ostala svježa vina prodali do kraja kalendarske godine. No bez obzira na takvo iskustvo i u protekloj berbi smo imali jednake količine grožđa. Nismo htjeli povećati proizvodnju. Regulaciju količina i pokrivenost tržišta postižemo kvalitetnim odnosom s postojećim kupcima, te preciznim širenjem na nova tržišta. Takav pristup poslovanja je nešto na što smo posebno ponosni jer limitiranjem proizvedene količine vina uspijevamo osigurati kontinuirani rast kvalitete, konstantnu nabavku nove tehnologije, uz dostatnu zaradu .
Što su bili glavni problemi s kojima ste se susretali u 2022. godini?
Glavni problem u 2022. godini vidimo u kontinuiranom pada potrošnje odležanih crnih vina. Da je ovo neki trenutni problem ne bi ga smatrali vrijednim spomena, ali ovakav trend je prisutan već duže od 10 godina. S takvim stanjem stvari se naše vinogorje tj. otok Hvar, pretežno poznat po crnoj sorti plavac mali, sve više okreće bijelim sortama, posebice Bogdanuši. Grožđe od plavca malog se usmjerava u proizvodnju rosea, odnosno Opola, dok su najbolje pozicije ipak ostale rezervirane za odležana crna vina.
Kako vidite opće stanje kvalitete vina u Hrvatskoj? Što treba učiniti da se ona poboljša?
Smatram kako je kvaliteta hrvatskih vina iz godine u godinu sve bolja, no naravno da svaki vinar u tome nije jednako uspješan. Uz puno truda, entuzijazma i ljubavi stasaju i novi vinari, te je stvorena ogromna vinarska konkurencija. Na tržištu se odvija prava bitka za svaki objekt.
Stvorena je tolika tržišna koncentracija da vinar naprosto nema pravo na pogrešku. Takva tržišna borba često odvlači vinara od njegovog osnovnog posla, proizvodnje vina i tjera ga u sektor prodaje za koji mnogi vinari nisu spremni. Tako je danas u Hrvatskoj da bi bio dobar vinar nužno da budeš i dobar trgovac i vrhunski enolog. Ovdje naravno govorimo o većini hrvatskih vinarija gdje se svaka etiketa vezuje izravno uz osobu vinara.
U pomoć nam je ipak uskočila Europska Unija s dodjelom tzv. Vinske omotnice. Vinarima je osigurana velika financijska pomoć za nabavku strojeva, opreme, izgradnju objekata, sadnju vinograda, ulaganju u marketing… Takve pogodnosti i izdašne investicije vinari još dugo ne bi mogli sami ostvariti bez EU sredstava. Naravno da uvijek može bolje, te da svi mi trebamo još više eksperimentirati, učiti i međusobno si pomagati. Zato smatram kako je nesebična podjela informacija i iskustava među vinarima možda i najbolji put ka poboljšanju kvalitete vina, a da su vinarska udruženja budućnost i temelj napretka vinske regije.
Razmišljate li o prelasku na ekološki ili organski način proizvodnje?
Ekološki način proizvodnje na Hvaru mi se čini kao logični put. Ono što nije logično jest nedostatak svijesti o ekologiji i spremnost da ekološke proizvode dodatno vrednuju.
Otok Hvar, povijest vinogradarstva, čista priroda, okruženi morem, broj sunčani sati, elitni turizam… imamo sve predispozicije da se možemo baviti ekološkom proizvodnjom. Vinogradi koje sami obrađujemo su u cijelosti u ekološkom uzgoju. Također uzgajamo i ekološke masline, te su nam i svi maslinici pod ekološkom zaštitom. Kod grožđa koje kupujemo od kooperanata ekološki pristup ipak ovisi o samoj svijesti vinogradara i pogodnosti položaja za ekološki uzgoj. Iz tog razloga vina od otkupljenog grožđa ne deklariramo kao eko proizvod.
Što smatrate Vašim najvećim dostignućem u 2022. godini?
Najvećim dostignućem u 2022. godini smatram proizvodnju dva nova proizvoda od hvarske autohtone sorte bogdanuša. Proizveli smo sortno vino imena Bogdanuša, te pjenušac od istoimene sorte. Pjenušac proizvodimo tradicionalnom metodom, pa ćemo prve boce morati pričekati par godina, dok će se sortno vino Bogdanuša prodavati tijekom naredne turističke sezone. Grožđe za pjenušac smo brali dva tjedna prije redovne berbe kako bi sačuvali više kiseline i ostvarili niže šećere.
Bogdanušu se smatra autohtonom sortom otoka Hvara, budući da je izvan ovog otoka gotovo i ne nalazimo. U vegetaciju kreće srednje kasno, a dozrijeva krajem III. i početkom IV. razdoblja. Kao sorta je srednje bujna do bujna i vrlo je otporna na gljivična oboljenja.
Sorta daje neujednačen rod, a za proizvodnju vina je vrlo zahvalna bilo da se radi o sortnom vinu ili kupaži. Vino od bogdanuše je zelenkasto žute boje, izraženih cvjetnih aroma i mirisa vinogradarske breskve. U ustima je harmonično, svježe i mineralno. Razvija niže alkohole, što uz umjerene kiseline i srednje tijelo čini vino idealnim za ljetne mjesece.
Pripremate li nove projekte za 2023. i naredne godine?
Za 2023.g. pripremamo više manjih projekata: proizvesti ćemo jedno novo vino koje je za sada još tajna, radimo tri nove etikete sortnog maslinovog ulja, uvodimo ekskluzivne vinske degustacije…
Za velike i ozbiljnije investicije ćemo ipak pričekati da se situacija na tržištu smiri i stvori se stabilnija poslovna klima. Ovdje prvenstveno mislim na opće smirivanje cijena, zatim povratak na umjerenu inflaciju, te konačno veću dostupnost i izbor potencijalnih zaposlenika. Ove sezone, točnije u kolovozu 2023. ćemo proslaviti 30 godina postojanja firme, uz organizaciju afther credit zabave (party-a), kao proslave za sve otplaćene kredite i firmu s nula eura duga.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
