Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Lagunin Castello iz 2012. iz linije Festigia, na Decanterovim je Svjetskim nagradama osvojio Regionalni trofej i zlatnu medalju. Godinama kasnije Castello iz berbe 2016. ponovio je Decanterovo zlato. Castello je jedno od najnagrađivanijih hrvatskih crnih vina kad je riječ o vodećim svjetskim natjecanjima. Castello je i dalje smiješno jeftin za svoju visoku klasu. Košta između 75 i 85 kuna.
Zanimljivo je da je Castello, cuvee merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, između dvije Decanterove visoke nagrade prilično evoluirao. Nove su berbe zapravo puno kompleksnije od one prve šampionske iz 2012. godine.
Berba 2017. koja je upravo na tržištu, sadrži višeslojne arome i okuse obilježene i prosušenim bobicama, kao i uzornu svježinu u okviru čvrste ali elegantne strukture koja će to vino držati jako užitnim još barem petnaestak godina. Berba 2018. koja još nije na tržištu, također bi mogla biti senzacionalna.
“Castello se mijenja postupno, iz berbe u berbu, baš onako kako se mijenja i potencijal naših najboljih vinograda,” kaže Lagunin glavni enolog Milan Budinski, “U Castellu iz 2017. godine nastavili smo koristiti cabernet franc kao i dio u vinogradu prosušenog grožđa. Osobno mi se sviđaju elegancija i aromatski profil koji donosi cabernet franc. Glavne značajke koje želimo postići Castellom su ekspresivnost stila, kompleksnost mirisa, elegancija tanina i sočna kiselost tipična za Istru. Uz to berba 2017. kao posebnost donosi izrazito gust i dugotrajni voćni okus, što je posljedica dugog dozrijevanja grožđa.”
Castello iz 2017. vino je za jako ozbiljna jela: od pažljivo skuhane pašticade, preko tjestenine ili jaja s tartufima, bifteka sa šumskim gljivama, pa sve do pečenog srnećeg filea i govedine Wellington.
Radi se o jednom od onih crnih vina na koje Istra i Hrvatska mogu biti ponosne, a koja su istodobno relativno široko dostupna (godišnje se puni oko 20 tisuća buteljki).
Berba 2017, premda kišna u samoj završnici, pokazala se veoma dobrom za crne sorte u većini istarskih vinograda. Gospodin Budinski godinu 2017. katkad naziva bordoškom berbom u Istri. Evo zašto:
”Početak dozrijevanja odvijao se u vlažnim i toplim uvjetima. Kasnije se sve do kraja rujna nastavilo toplo i suho vrijeme, osim u prvih deset dana rujna kad je na Poreštini neprekidno kišilo. Ta kombinacija suhoće, topline i vlage u pravo vrijeme, dovela je do fenomenalnih rezultata za cabernet sauvignon i za cabernet franc. Vina su izrazito ekspresivna na nosu i prepuna potpuno zrelih tanina, što su glavna obilježja najboljih bordoških vina napravljenih od tih sorti.” I zaista, Cabernet Sauvignon Festigia iz 2017. godine zapravo je jako netipičan za istarski cabernet.
Istarski caberneti, baš kao i caberneti iz Goriških brda s obje strane granice, često nose stigmu zelenog okusa i mirisa, koji katkad asocira na paprike. Lagunin Cabernet Sauvignon Festigia u potpunosti je izbjegao neugodnu zamku pirezinske zelenosti. Jedini herbalni element u njegovu bouquetu je čisti miris mente koji se stapa s lako prepoznatljivim aromama crnog ribizla, borovnica i kupina i s voćno-čokoladno-duhanskim okusima. Vino je uzorno glatko, prepuno fino granuliranih tanina, s jako dugim slasnim završetkom koji traje minimalno šezdeset sekundi. Uz stare berbe Mladena Rožanića, riječ je o vjerojatno najboljem istarskom Cabernetu koji smo probali unatrag dugo vremena.
Lagunin Cabernet Festigia vino je za steakove, janjetinu, tartufe i stare, jako zrele sireve pune umamija, a dobro funkcionira iz uz laganija jela, poput govedine Stroganoff, što nas je prilično iznenadilo. Radi se o još jednoj Festigiji s rokom dozrijevanja duljim od deset godina i cijenom nižom od 90 kuna. Zanimljivo je da većina istarskih vinara i enologa smatra kako Istra nije baš idealan terroir za cabernet sauvignon.
“Najznačajnija klimatska razlika između Bordeauxa i Istre jest u tome što početkom listopada u Istri dolazi do velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura i do jakih jesenskih oborina, što znači da je cabernet sauvignon uskraćen za proces dugog dozrijevanja koji je toj sorti esencijalno potreban. Nadalje, glinasto tlo često utječe na jaču bujnost i probleme u dozrijevanju kasnih sorti, tako da cabernet sauvignon zahtijeva posebnu pažnju kad je riječ o količini uroda i o balansu rasta trsova,” kaže Lagunin glavni enolog.
S obzirom na ove činjenice, zaista je vijest kad se na tržištu pojavi tako precizan, zreo i ekspresivan Cabernet kao, što je Festigia Cabernet Sauvignon iz 2017.
S druge strane, Istra je perfektna za merlote. Merlot, kaže Budinski, traži nižu ukupnu sumu temperature i dozrijeva deset do petnaest dana ranije od cabernet sauvignona. ”Načelno govoreći, merlotu savršeno odgovaraju pjeskovite, tople crvenice, a cabernet francu, koji također izvrsno uspijeva u Istri, laganije, bijele zemlje na flišu.”
Istarski su merloti gotovo uvijek sočni, voćni i naglašeno zreli. Stoga je važno paziti da ne postanu prezreli i džemasti. Lagunin Merlot Festigia iz 2017. zreo je ali nipošto prezreo, nimalo ljepljiv i džemast, s dobro pogođenom koncentracijom, puno aroma crvenog voća i onom specifičnom, šarmantnom vinskom slatkoćom koja merlot čini jednom od najkomunikativnijih crnih sorti širom svijeta.
Lagunin Merlot Festigia iz 2017. godine hedonističko je vino koje bismo najradije pili uz plavu tunu ili kvalitetan pečeni losos, no fino se slaže s roštiljski zadimljenom svinjetinom, teletinom i govedinom. Ako baš niste konzervativni, trebali biste ga probati s friganim srdelama. Kombinacija je posve neodoljiva.
Grožđe za Lagunina vrhunska crna vina iz serije Festigia dolaze iz okolice Poreča. Vinogradi merlota i syraha nalaze se blizu Funtane, cabernet sauvignon dolazi s lokacije Mornarica a cabernet franc s lokacije Bašarinka. Vinogradi su stari trinaest do petnaest godina, a prinosi su prilično niski, tako da se merlota bere oko 55 do 60 hektolitara po hektaru (1,3 do 1,5 kilograma po trsu), cabernet franca i syraha nešto manje, a cabernet sauvignona značajno manje, jer sve iznad 45 hektolitara po hektaru predstavlja rizik za njegovo dozrijevanje.
“Uz dodatnu redukciju prinosa možemo i češće proizvoditi uspješan cabernet sauvignon. Za veliki istarski cabernet sauvignon zaista se treba potruditi,” kaže Milan Budinski.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
