Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Svake godine baci se 17 posto sve hrane proizvedene u svijetu – oko 930 milijuna tona, procjenjuje se u izvještaju koji su objavili Ujedinjeni narodi. Zastrašujuća brojka, koju većina ljudi još nije osvijestila. Jer ovakve vijesti nisu osobito čitane, a svake godine hrane se baca sve više.
Pa se pribjegava raznim slikovitim prikazima. Recimo, u 2019. godini na kojoj se temelji UN-ov izvještaj, bacili smo hrane dovoljno da se natovari 23 milijuna šlepera od 40 tona, koji bi formirali kolonu sedam puta dulju od promjera Zemlje. Sve je to netko proizveo, financirao, platio, pa će opet netko morati zbrinuti otpad, snositi troškove zagađenja, gubitke.
Da ne biste požurili okriviti velike igrače, UN-ovo istraživanje provedeno u 54 zemlje u raznim dijelovima svijeta, pokazalo je da su kućanstva odgovorna za najveći dio ove katastrofe. Građani bace 61 posto sve proizvedene hrane. Trgovine bace 26 posto, tvornice hrane 13 posto. Hrana se baca u cijelom opskrbnom lancu, od farmi do naših frižidera. Otprilike trećina hrane proizvedene na svijetu nikad se ne konzumira, tvrdi UN.
Naravno, gotovo je nemoguće precizno izmjeriti koliko se hrane baca u svijetu jer većina zemalja uopće nema relevantnih podataka o toj problematici. “Mnoge zemlje još nisu kvantificirale otpad od hrane, pa ne shvaćaju razmjere problema,” izjavila je Clementine O’Connor koautorica izvještaja iz UN-ovog programa za zaštitu okoliša (UNEP). Očekuje se da će pandemija pogoršati stvari, posebno će utjecati na nejednakost distribucije hrane. U 2019. godini kad je bačeno 17 posto hrane, 690 milijuna ljudi bilo je gladno.
Negativni efekti bacanja hrane su višestruki. Gotovo 10 posto globalne emisije ugljičnog dioksida povezano je s bačenom ili propalom hranom u opskrbnom lancu, što znači da bacanje hrane zagađuje jednako kao cestovni promet. Osim toga, bacanje hrane nije samo problem u razvijenim zemljama već i u najmanje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.
UN je postavio cilj da se do 2030. godine bacanje hrane u kućanstvima smanji za 50 posto. Ovim tempom, upozoravaju stručnjaci, taj se cilj u idućih devet godina neće postići “ako se značajno ne poveća ulaganje u smanjenje otpada hrane iz kućanstava.” To mora biti prioritet za vlade, međunarodne organizacije, tvrtke i humanitarne organizacije zaklade, zaključuju autori UN-ova izvještaja.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
