Komarna je najmlađe i prvo hrvatsko potpuno ekološko vinogorje. Vinarija Rizman, u vlasništvu Damira Štimca, jedan je od najvažnijih proizvođača s Komarne, prekrasnog komada zemlje između mora i planine blizu granice u Neumu.
[adsense_content_v2]
Vina Rizman proizvode drugi najbolji hrvatski tribidrag iza Benmoscheova Zinfandela, veoma dobre plavce i pošipe, kao i jedan skoro senzacionalni syrah.
Vina Rizman, koja su se uz izuzetak linije Brime dosad prodavala isključivo u restoranim, hotelima i u malom broju vinoteka, definirana su kao ozbiljna gastronomska, restoranska vina. Stoga je logično da se Rizman u 2020. godini morao suočiti sa snažnim padom prodaje, koji sada pokušava bar donekle kompenzirati izvozom i online prodajom.
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice utjecale na Vaše poslovne rezultate?
Vina Rizman distribuiraju se kroz kanal HoReCe uglavnom u srednjoj i južnoj Dalmaciji. S obzirom na izostanak prave turističke sezone kao i na višemjesečno zatvaranje restorana i hotela, očekujemo pad prometa od 55 do 60 posto u usporedbi s 2019. godinom.
Što su ove godine bili vaši glavni kanali prodaje?
Kao što sam rekao značajno manje HoReCa, ali i značajno manje vlastita kućna prodaja, jer nije bilo turista. U retailu smo, zasad neznatno, plasirali naš brend Brime, dok se nadamo da je izvoz ostao na istoj razini kao i prethodne godine. Izvoz bi zapravo mogao rasti jer upravo očekujemo jednu veliku narudžbu. Web prodaja lagano raste.
Unatoč pandemiji, naša su vina pored ranijih izvoznih tržišta prošle godine ulistana u pojedine vrhunske restorane u Sjedinjenim Državama i u Švicarskoj. Preko web prodaje pokrivamo američko tržište, dok iduće godine kreće izvoz u Kanadu. Pregovaramo o izlasku na još dva značajna inozemna tržišta.
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne planove? Jeste li prolonigrali već planirane investicije?
Odgodili smo planirane investicije, ali nismo nikoga otpustili.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u kriznim godinama?
Fokusiramo se na održavanje visoke kvalitete unatoč slabijoj prodaji. Nadalje, želimo povećati udio izvoza u strukturi prodaje i koncentrirati se na online prodaju u državama u koje ne izvozimo, a čija je ekonomija jača od naše.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Ovisi gledamo li izvoz kroz pandemiju ili bez nje. U pandemijskoj situaciji rast izvoza jako je poželjan, dok u normalnim sezonama imamo veliki prodajni potencijal na domaćem turističkom tržištu.
Izvozni uspjeh dugotrajan je proces koji podrazumijeva kontinuiranu promociju kvalitetnih vina s dobrim omjerom cijene, kao i aktivni, planirani marketing koji mi hrvatski vinari zapravo nemamo. Hrvatski vinari nažalost nemaju krovnu, sektorsku organizaciju ni državnu agenciju koja bi se sustavno bavila međunarodnom promocijom hrvatskih vina. U konačnici, nemamo ni količine dostatne za pokrivanje važnih inozemnih tržišta u godinama kad je domaće tržište maksimalno aktivno, kao što je bilo u posljednjih nekoliko sezona prije početka epidemije.
Nadam se da će se sve to podići na višu razinu kad zažive četiri regionalna vinska udruženja koja izvozne potrebe mogu planirati uz višegodišnja ulaganja na ciljanim tržištima, kroz okvir potpore vinske omotnice ili kroz neki drugi financijski okvir.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu kriznu godinu?
Još jedna loša godina izazvala bi značajne posljedice na stanje hrvatske vinske industrije. Svi smo pri kraju s rezervama, a naš je biznis dugoročan, niskoprofitabilan i traži stalna ulaganja. Nažalost, nemamo dovoljno snažno gospodarstvo da bi potrošači online kupnjom mogli bar donekle kompenzirati manju prodaju vina u turizmu i ugostiteljstvu. Želim naglasiti da Ministarstvo poljoprivrede zaista nastoji pomoći proizvođačima koji su najviše pogođeni.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku vinsku proizvodnju održivom i profitabilnom?
Mislim da je novi Zakon o vinu jako dobra podloga, no važno ga je provoditi u praksi. Hrvatska ima vinsku baštinu i sve više kvalitetnih i visokokvalitetnih vina (namjerno izbjegavam termin vrhunsko vino kojeg je većina vinara već napustila).
Važno je da smo u kontinuitetu prisutni na svjetskim vinskim natjecanjima te da se pametnim, ne nužno preskupim ali dugoročnim marketinškim planom afirmiramo na najzanimljivijim stranim tržištima. Zakon treba provoditi tako da se što oštrije kažnjavaju prekršitelji i da s tržišta nestanu vinski falsifikati pod nazivima naših položaja i sorti.
U suradnji s lokalnim samoupravama potrebno je afirmirati što više vinskih destinacija koje će na visokoj razini povezati naša vina, ekstradjevičanska maslinova ulja, gastronomiju i visokokvalitetan smještaj. Te destinacije trebaju biti aktivne tijekom cijele godine.
U proizvodnji moramo inzistirati na sljedivosti i kvaliteti te držati korak s glavnim svjetskim trendovima. Vina Rizman upravo su na tom putu. Proizvodimo ih isključivo od našeg, ekološki uzgojenog grožđa, od pretežno autohtonih sorti, inzistirajući na značajkama terroira i sortne prepoznatljivosti.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.