Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Što smo dobro naučili od korone kad je riječ o prehrani?

kuhanje-kruh-ruke copy

Uz sve užasne fizičke, ekonomske i psihološke strane epidemije koronavirusa, u pojedinim se važnim područjima javnog i privatnog života događaju pozitivne promjene, uvjetovane baš epidemijom. Državna je uprava, primjerice, pokazala da može funkcionirati efikasnije od mnogih u Europi, što nismo nikad prije vidjeli.

Zdravstveni sustav prvi put unatrag milijun godina (računajući i bivšu državu) dobiva masovne komplimente. Banke i financijska administracija pojednostavljuju svoje inače nepodnošljivo iritantne procedure: tako bi trebalo ostati i poslije korone. Veći dio države i biznisa napokon prelazi na digitalno poslovanje: papire i pečate smo već odavno morali izbaciti.

Kad je pak riječ o našim privatnim životima, osobito o onome bez čega se nikada i nigdje ne može, dakle o hrani i piću, i tu se vide pojedine pozitivne promjene. Tri grupe tih promjena iznimno su važne, pa se nadamo da će prerasti u trajne navike i vrijednosti.

Prvo, Hrvati masovno uče kuhati i peći kruh. Budimo realni, bez obzira na milijun recepata koji se objavljuju u gastro i lifestyle medijima, i bez obzira na svojedobno visoke naklade nekih jako dobrih knjiga o kuhanju, Hrvati objektivno ne znaju kuhati.

Većina naših sugrađana ne poznaje elementarne kulinarske tehnike, ne raspoznaje vrijednosti specifičnih sastojaka i olako prihvaća hranu koja je blizu trashu ili je čisti trash; tu mislimo na razna polugotova i gotova jela iz dućana, na masovno korištenje industrijskih pripravaka, praškova i kocki za pojačavanje okusa, na grozno nisku razinu kvalitete naših suhomesnatih proizvoda (uz samo nešto iznimaka) i na još goru razinu kvalitete domaće pekarske industrije.

Međutim, hrvatskim se građanima sve može prodati, jer oni većinom zaista ne znaju kuhati, što je vidljivo iz skoro svih hrvatskih reality kuharskih emisija. U Hrvatskoj ne postoji  široka kultura kuhanja koja nadmašuje premasne sarme i zagorjeli bečki s gnjecavim pomfritom. Ova činjenica, uostalom, nije karakteristična samo za Hrvatsku. Sada, kad svi moramo biti doma, krajnje je vrijeme da i oni koje kuhanje ne zanima-ali ih prirodno zanima hrana-nauče osnove kuhanja, dok oni koji već kuhaju unaprijede svoje vještine i svoja nutricionistička znanja.

Vrijeme je, znači, za veliki procvat kućnog kuhanja, koje ne treba biti komplicirano. Samo tehnički čisto, s dobro izbalansiranim odnosom proteina, vitamina, klorofila i ugljikohidrata, sve to od sastojaka koji nisu posve nekvalitetni (a zaista ne moraju biti skupi). Internet je beskrajna škola kulinarskih vještina, tako da se ljudi samo trebaju potruditi, učiti, vježbati i učiniti si život zdravijim i zabavnijim.

Drugo, Hrvati su tek u izolaciji shvatili koliko su nam tržnice vrijedne. Otvorene tržnice najvažniji su element hrvatske prehrambene kulture, mnogo važniji od bilo kojeg restorana. Hrvatska spada među relativno rijetke europske zemlje s dugom tradicijom otvorenih tržnica, na kojima mali, privatni proizvođači svakodnevno prodaju svježe voće i povrće. Na to smo navikli; svi cijeli život idemo na plac.

Međutim, nikad to nismo dovoljno cijenili. Danas, poslije manje od mjesec dana izolacije, najava ministra Božinovića o otvaranju tržnica postaje viralni hit na webu, s bezbroj shareova i likeova. Tržnice su onaj esencijalni gradivi element naše kulture hrane u nastajanju, kao i važan ekonomski alat za izdržavanje male privatne poljoprivrede. A sada, u proljeće, kad bi sve trebalo biti puno šparoga i graška, artičoka i boba, prvih pravih jagoda i zadnjih dalmatinskih limuna, tržnice postaju glavni stupovi naše nacionalne gastronomije, koja se iz restorana upravo seli u domove.

Treće, Hrvati su napokon shvatili da je vino hrana. U supermarketima se nikad nije prodavalo više vina. Rast prodaje alkoholnih pića u izravnoj je globalnoj korelaciji s epidemijom. Nedavno smo objavili podatke o tome kako u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama rast prodaje alkohola premašuje 50 posto. No, vino nije samo alkohol. Vino je plemeniti prehrambeni proizvod, s čijom proizvodnjom Hrvatska stoji relativno dobro, pa se u supermarketima u prihvatljivim rangovima cijena, može kupiti zaista dobar broj solidnih, finih i izvrsnih hrvatskih vina. I ljudi ih trenutno masovno kupuju. Ako je koronavirus natjerao Hrvate da počnu piti buteljirana vina, da ih počnu piti svaki dan, i da ne ručaju i ne večeraju bez čaše vina, bit će to golema pozitivna promjena u našim potrošačkim navikama.

aqua-panna-sidebar
naslovnica-vinski-izvjestaj.2019
Naslovnica-ulje-2019-2020

aviation-gin

Što smo dobro naučili od korone kad je riječ o prehrani?

by Kult Plave Kamenice time to read: 3 min