Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Evo zašto je Principovac najčuveniji vinograd u Podunavlju

principovac-imanje copy

Principovac je sinonim za Ilok, Frušku Goru i Podunavlje. Gledajući malo šire, Principovac je svakako najpoznatiji pojedinačni terroir i položaj kontinentalne Hrvatske. Principovac je, simbolički govoreći, Dingač kontinentalne Hrvatske. Vera Zima, glavna enologinja Iločkih podruma, iscrpno nam je opisala pedološke i klimatske značajke ovog glasovitog vinograda.

“Principovac, kao i cijelo iločko vinogradarsko područje, nalazi se pod utjecajem srednjoeuropske klime, sa srednjom godišnjom temperaturom od 11 stupnjeva. Godišnje imamo 199 dana u godini s temperaturom višom od deset stupnjeva. Principovac godišnje dobiva prosječno 1988 sati sunca, dok prosječna godišnja količina oborina iznosi 687 milimetara po kvadratnom metru”. 

Vinogradarsko područje Principovac nalazi se na terasastom sjeveroistočnom podbrežju Fruške gore. Dominantno tlo je les obogaćen usitnjenim skeletima, koji dolaze iz podloge silikonskih stijena Fruške gore.

principovac-zima copy
Glavna enologinja Iločkih podruma Vera Zima

Geološki, zemlju iločkih vinogradarskih prostora čine uglavnom aluvijalno diluvijalni sedimenti lesa, na kojima su razvijena tla tipa černozema različitih stupnjeva evolucije, zatim regosol i smeđe tlo. Sva su ta tla bogata bazama s povišenim sadržajem ukupnog i fiziološki aktivnog vapna.

Idući važan faktor jest nadmorska visina. Principovac se nalazi na nadmorskoj visini od 196 do 202 metra. “Radi blagosti reljefa svi su položaji cjelodnevno osunčani, što je, naravno, važno za razvoj i dozrijevanje grožđa, Osim toga, i Principovac i svi drugi naši vinogradi potpuno su otvoreni vrlo povoljnim zračnim strujanjima i utjecaju Dunava.”

Ovako, dakle, izgleda klinička slika Principovca i iločkog vinogradarskog područja. Izvještaj gospođe Zime o tlu, klimi i vjetrovima nad vinogradima Iločkih podruma donekle objašnjava konstantno visoku kvalitetu, kao i specifičan karakter iločkih vina.

Iločka vina su bogata, ali i naglašeno mineralna. Ona su uvijek svježa, bilo da je riječ o tramincu kojem nisu svojstvene visoke kiseline, ili o chardonnayu. Ona se na prvi pogled, odnosno na prvo kušanje, razlikuju od drugih slavonskih i podunavskih vina, i to kad se radi o graševini, najvažnijoj hrvatskoj kontinentalnoj sorti. Iločka je graševina redovito mineralnija od baranjske ili kutjevačke.

principovac-vinogradi copy

No, kao i kod svih drugih autentičnih terroira, zemlja, sunce, vjetar i grožđe samo su dio ukupne jednadžbe. Jednadžbu terroira uvijek i svugdje završavaju ljudi. Utoliko je Ilok, uz Kutjevo i Baranju (Belje) jedan od tri najstarija hrvatska terroira u punom smislu tog termina.

Premda je Ilok jedno od hrvatskih područja gdje se vinova loza uzgajala još u antičkim vremenima, za što postoje pisani dokazi, početak iločkog terroira treba datirati u petnaesto stoljeće. Naime, 1450. godine velikaš Nikola Iločki dao je izgraditi vinski podrum ispod nekadašnje rimske utvrde Cuccium. U Iloku se, znači, vino organizirano proizvodilo prije šest stotina godina. Zanimljivo je da uzgoj loze i proizvodnja vina nisu potpuno prekinuti čak ni za vrijeme turske vladavine, između 1526. i 1688. godine

Krajem sedamnaestog stoljeća, 1697. godine, car Leopold poklanja Ilok i druge posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi. Iste godine, princ Eugen Savojski osniva današnje Belje.

Ne radi se, očigledno, ni o kakvoj koincidenciji, nego o posljedici prijelomnih povijesnih događaja u borbi protiv Turaka. Ti su događaji do danas determinirali karakter istočne Slavonije i Podunavlja, pa i oni spadaju u formativne elemente baranjskog i iločkog terroira. 

Jasno je da bi bez Eugena Savojskog i obitelji Odescalchi proizvodnja vina u istočnoj Hrvatskoj danas izgledala sasvim drukčije. Odescalchi su posadili vukovarske vinograde i među prvima u Europi uveli praksu punjenja vina u dvorcu, na samom mjestu proizvodnje. Godine 1710. obitelj Odescalchi zasadila je prve trsove traminca na Principovcu .

velika berba

Na Principovcu se, znači, traminac uzgaja već 310 godina! To je jedan od razloga superiornosti vina s Principovca, i glasovitosti tog vinograda. Traminac i Principovac s vremenom su postali simbiotički partneri, baš kao što su chardonnay i pinot noir kroz stoljeća postali simbiotički partneri s burgundskim vinogradima.

Sto pedeset godina kasnije grofovi Odescalchi izgradili su na Principovcu ljetnikovac, što je taj položaj učinilo još poznatijim. Danas se na Principovcu uz traminac uzgajaju i chardonnay i graševina, koji također daju vrhunska vina.

Međutim, traminac s Principovca, bilo da je riječ o visokim predikatima koji spadaju među klasična svjetska desertna vina, ili o grožđu koje ulazi u redovite edicije Iločkih podruma, zaista nosi poseban pečat, koji svjedoči o terroiru hrvatskog Podunavlja i o specifičnostima ovog slavnog vinograda.

Vrlo je malo traminaca koji su istodobno toliko sortno prepoznatljivi (intenzivne arome ruža i ličija) a opet toliko naglašeno svježi i mineralni. U budućem vinogradarskom zoniranju Hrvatske, Principovac svakako mora steći status grand crua, a traminci s Principovca trebali bi postati jedan od jačih hrvatskih izvoznih aduta.

Godišnji Vinski izvještaj 2019/2020. možete besplatno downloadati OVDJE

naslovnica-vinski-izvjestaj.2019
aqua-panna-sidebar
naslovnica-vinski-izvjestaj.2019
Naslovnica-ulje-2019-2020

aviation-gin

Evo zašto je Principovac najčuveniji vinograd u Podunavlju

by Kult Plave Kamenice time to read: 3 min