Utječe li europska oznaka zaštite pojedinog proizvoda na njegovu kvalitetu? Primjer domaćih pršuta govori suprotno

Ovih su dana i mlinci zaštićeni u Europskoj uniji kao autohtoni hrvatski proizvod. Još je ranije zaštićen zagorski puran , pa sada možemo odgovorno tvrditi kako je purica s mlincima, i pravno gledajući, autohtono nacionalno jelo. Osim što zagorskih purana baš i nema u komercijalnoj distribuciji.

Hrvatska je dosad uspjela zaštiti 22 prehrambena proizvoda. Radi se o dvije vrste zaštite: dio proizvoda dobio je oznaku zaštićene izvornosti, a dio oznaku zaštićenog geografskog porijekla. Takve se oznake mogu koristiti kao dobar marketinški alat pod uvjetom da postoji dovoljno razvijena proizvodnja, kakva ne postoji u slučaju zagorskog purana.

Međutim, važno je pitanje utječu li europske oznake zaštićenosti na kvalitetu pojedinog proizvoda. Na primjeru domaće industrije pršuta možemo se uvjeriti da one ne moraju utjecati na rast kvalitete. Slučaj pršuta pokazuje, nažalost, suprotne trendove. 

Hrvatska je, naime, uspjela zaštiti čak četiri pršuta. Usprkos tome, u supermarketima se prodaju domaći pršuti koji spadaju među lošije na svijetu, a cijena široko dostupnih pršuta nikad nije bila niža. Restorani se pak hvale pršutom jedino ako ga uspiju nabaviti od mikroproizvodjača, koji katkad uopće nisu registrirani kao komercijalni pršutari.

Hrvatska je industrija pršuta, kad je riječ o kvaliteti, u upravo katastrofalnom stanju. No, talijanski primjeri još zornije govore o nepovezanosti oznaka europske zaštite, sa stvarnom kakvoćom hrane. Italija je, naime, u EU zaštitila čak 290 proizvoda.

U stvarnosti, mnogi od tih proizvoda masovno se falsificiraju; tunisko maslinovo ulje prodaje se kao toskansko, masline se lakiraju, pršuti dobivaju lažne etikete, dok u patvorenju vina sudjeluju i ugledne velike vinarije poput Banfija (patvorenje vina uglavnom nema veze sa EU, nego s kršenjem talijanskih vinskih propisa).

Očigledno je, dakle, da ni europske ni bilo koje druge oznake zaštićenosti pojedinog proizvoda, zaista često nisu povezane s kvalitetom i autentičnošću tog proizvoda, pa ih ne treba dočekivati euforično, kao što je to jučer napravio HTV, višeminutnim slavljeničkim izvještajem o početku europskog puta hrvatskih mlinaca.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.