Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Katastrofične poruke Studije o održivosti hrvatskog turizma

zlatni-rat-plaza

Trećeg travnja održana je sjednica Turističkog poslovnog vijeća, na kojoj je predstavljena studija pod nazivom Ključna pitanja o održivosti hrvatskog turizma. Studiju su izradili Horwath Consulting, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Institut za turizam.

Činjenice koje Studija donosi krajnje su porazne. Dakle, prihodi po noćenju 67 posto su manji nego u konkurentskim zemljama a opterećenje prostora veće. Prihodi od hotela 46 posto su manji nego u konkurentskim zemljama.

Hotelski kapaciteti tri su puta manji nego što nalaže praksa u ozbiljnim turističkim zemljama. Čak 86 posto noćenja ostvarujemo od lipnja do rujna. Uz sve to, obala nam je preizgrađena. Svi ovi podaci ukazuju da je sadašnja hrvatska turistička industrija, koja nam donosi čak petinu BDP-a, ne samo dugoročno, nego i srednjoročno neodrživa. Što to konkretno znači?

Hrvatskoj ne trebaju veliki i jeftini i loši resorti s golemim bazenima, nego puno vrlo dobrih i luksuznih hotela s četiri do pet zvjezdica. 

Hrvatskoj ne trebaju jeftini apartmani u ružnim vilama, koji su kontaminirali pola Dalmacije; takvi apartmani zauzimaju ogroman prostor i poružnjuju obalu, a dovode goste male platežne moći. Hrvatskoj ne trebaju velike hotelske grupe kojima je važna  isključivo trenutna dobit (a većina je takvih), nego one hotelske grupe koje razmišljaju i planiraju barem deset godina unaprijed (znamo za dvije, najviše tri).

Hrvatskoj je neophodna svjetski prepoznatljiva visoka gastronomija (za koju imamo sve prirodne resurse). Otkako je Noma postala globalni fenomen, čak trećina svih kopenhagenskih turista posjećuje taj grad zbog njegovih restorana.

Hrvatskoj treba svjetski relevantni kulturni turizam: Elena Arzak nedavno nam je rekla da je baskijska gastro scena počela zarađivati ozbiljan novac tek pošto je otvoren Guggenheim u Bilbau. U Hrvatskoj se, međutim, kulturni turizam uglavnom svodi na loše imitacije starih folklornih običaja.

Da bi se Hrvatska mogla preorijentirati na viši rang turizma i da bi mogla razviti svjetski relevantnu restoransku scenu, država mora olakšati poslovne uvjete i hotelijerima i ugostiteljima.

Država to ne želi učiniti, jer mora financirati svoje goleme troškove, od katastrofa poput Uljanika do viška zaposlenih u državnoj upravi. I tako se vrtimo u krug.

A turizam, kao najvažniji biznis u Hrvatskoj, upravo je počeo propadati, na što upozoravamo cijelu prošlu godinu. To je, naime, bilo vidljivo i bez katastrofalnih podataka iz Studije o održivosti hrvatskog turizma.

aqua-panna-sidebar
ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

Katastrofične poruke Studije o održivosti hrvatskog turizma

by Kult Plave Kamenice time to read: 2 min