Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Na crvenoj pozadini naslovnice prosinačkog broja Decantera, velikim slovima piše Big and Beautiful. Glavna priča prosinačkog broja posvećena je masivnim, gustim, visokoalkoholnim crnim vinima kakve je britanska vinska kritika već najmanje desetak godina sustavno demonizirala, što zbog ideološke oporbe Robertu Parkeru, što zbog promoviranja drukčijih, trenutno modernijih stilova vina.
Andrew Jefford, vjerojatno najutjecajniji Decanterov autor (Spurrier piše sve manje) u uvodnom eseju o velikim i prekrasnim crnim vinima precizno definira glavni preduvjet da big postane beautiful. Riječ je o ravnoteži u vinu, koja prikriva visoki alkohol, i koja vino čini elegantnim, neovisno o ekscesnim ekstraktima, alkoholima i taninima,.
Prosinačka naslovnica Decantera i Jeffordov tekst podsjetili su nas na kušanje novih beljskih vina početkom tjedna u paviljonu preko puta gornjeg ulaza u beljsku vinariju, jednu od najmodernijih u Hrvatskoj.
U društvu glavne enologinje Suzane Zovko i njenih kolega, probali smo kolekciju novih beljskih vina koja još nije na tržištu. Najviše nas je impresionirao Cabernet sauvignon iz 2016. godine, koji definitivno ulazi u Decanterove standarde za big and beautiful. Riječ je o vinu velikog tijela, s nekih 14 posto alkohola, jakim aromama tamnog voća, osobito cassisa, s puno zrelih tanina, ali i puno svježine koja će mu omogućiti jako dugo dozrijevanje.
Ovo vino, koje će se pojaviti u prodaji vjerojatno za godinu dana, ne samo da vrijedi ozbiljno više od 90 bodova, nego predstavlja model za vrhunska baranjska crna vina. Od crnih vina još smo kušali Frankovku iz 2015, manje koncentriranu od masivne Goldberg Frankovke iz 2012. ali puno elegantniju, svježiju, čišću i aromatski kompleksniju. Beljska Frankovka iz 2015. koja već jest buteljirana, i koja upravo dolazi na tržište, odličan je primjer modernog pristupa jednoj od najvažnijih hrvatskih crnih sorti, još nažalost uvijek pomalo podcijenjenoj.
Oba crna vina koja smo probali u Belju, pokazuju da je Baranja idealan terroir za crne sorte. Uostalom, valja podsjetiti da je prvo hrvatsko crno vino koje je osvojilo Decanterovu zlatnu medalju bio baš beljski Merlot.
Prije velikih, ali elegantnih crnih, probali smo niz novih bijelih vina. Graševina iz 2018. doima se iznimno aromatičnom i vrlo je glatka, gotovo uljasta u teksturi. Chardonnay iz 2018. već je sada skoro gotovo, lijepo zaokruženo vino s moćnom, kiselom strukturom, koje nije prošlo malolaktičku fermentaciju i koje baš kao i berba 2017. potvrđuje reputaciju Belja kao proizvođača jednog od najfinijih hrvatskih chardonnaya.
Naposljetku, Rose iz 2018, kupaža cabernet sauvignona i crnog pinota, odlikuje se manjom količinom rezidualnog šećera nego dosad, što je svakako ispravan smjer. Vrijeme slatkastih rosea definitivno je prošlo, što će se na hrvatskom tržištu vidjeti za godinu ili dvije, jer naša publika nažalost neke od važnijih činjenica o svijetu vina često prihvaća sa stanovitim zaostatkom.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
