U ribi i morskim plodovima navodno pojedemo tone opasne mikroplastike. Evo što o tome kažu znanstvenici

Mikroplastika je relativno nova tema u medijima koji se bave hranom. Relativno su nova i istraživanja o ovom problemu i utjecaju konzumiranja mikroplastike na naš organizam. Mikroplastika je izraz za minijaturne, gotovo nevidljive čestice plastičnog materijala manje od milimetra, koje konstantno unosimo u organizam iz okoliša. Plastika je svugdje oko nas. Hranu kupujemo u plastici, čuvamo je u hladnjacima u plastičnim kontejnerima i folijama, vodu pijemo iz plastike, sitne plastične čestice su u gotovo svemu od kozmetike do odjeće.

Plastiku bacamo, ona na razne načine dospijeva u prirodu, sporo se razgrađuje stvarajući mikroskopske čestice koje životinje gutaju, one dospijevaju i u vodovode i krug se zatvara u našoj svakodnevnoj prehrani. Plastika se, naravno, teško razgrađuje i u našem organizmu i taloženje mikroplastike izaziva niz poremećaja, kažu neke teorije.

Sticajem okolnosti upravo je na ribu i morske plodove pala stigma opasne hrane kada je riječ o našoj izloženosti trovanju mikroplastikom. Činjenica jest da je nizom istraživanja utvrđeno kako su mora zasićena mikroplastikom, procjenjuje se da se u oceanima trenutno raspada pet bilijuna komada plastičnog otpada, ispuštajući čestice koje se talože u kamenicama, škampima, ribama ali i morskoj soli. Ali neki od vodećih stručnjaka na ovom području, ekotoksikološki, tvrde da je hrana iz mora naš najmanji problem. Munchies je intervjuirao jednu od vodećih svjetskih ekotoksikologinju Nannu B. Hartmann s Tehničkog sveučilišta u Danskoj.

Hartmann tvrdi da je mikroplastika i njezin utjecaj na čovjeka još nedovoljno neistražen problem. Ove godine s još je troje stručnjaka objavila znanstveni članak u kojemu kritizira način na koji se rezultati istraživanja komuniciraju u javnosti i upozorava da je prerano odbacivati ribu ili bilo koju drugu kategoriju hrane kada je riječ o trovanju mikroplastikom. Naš je svijet toliko zagađen plastikom, pišu znanstvenici u članku, da je izloženost kroz hranu minimalna u odnosu na druge oblike unošenja. Puno je vjerojatnije da ćete se plastike najesti ako pakirate hranu u plastične vrećice i zamatate je u plastične folije, nego ako pojedete šest svježih kamenica.
Hartmann tvrdi da rasprava o mikroplastici u hrani nije postavljena u pravu perspektivu. “Kad novi rezultati pojave i dospiju u medije, svi su se skloni fokusirati na specifične slučajeve. Primjerice, u svjetlu lanjskih studija svi su se usredotočili na mikroplastiku u vodi iz vodovoda, i to izvadili iz konteksta naše ukupne izloženosti mikroplastici u okolišu. Ako šalicu kave ostavite 10 minuta na stolu, vjerojatno će u njoj završiti nešto čestica mikroplastike iz zraka, jer ste okruženi plastikom u kući. I flis koji nosite po kući otpušta plastiku u zrak,” pojasnila je Hartmann. Znanstvenici zato upozoravaju da je važnije istraživati različite načine trovanja mikroplastikom i uspoređivati ih nego izolirati svaki slučaj i proglašavati čitave kategorije poput morske hrane opasnim izvorima mikroplastike u organizmu. To što ćete prestati jesti ribu i školjke neće vam poboljšati stanje jer plastiku doslovno udišete 24 sata. Tako da do novih istraživanja vjerojatno možete mirno uživati u svojim srdelama i škampima.
.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.