Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

U idiličnoj zgradi u Zagorju dozrijeva Korlat Supreme (i druga velika dalmatinska crna vina)

badel-podrumar

Prvo smo kušali vina iz berbe 2016. koja su već sada određena da za četiri godine ponesu etiketu Korlat Supreme, najprestižniju u cijelom Badelovu vinskom programu. Cabernet Sauvignon iz 2016. što su nam ga istočili iz novog barriquea, zaista pokazuje golemi potencijal; riječ je o klasičnom, velikom vinu sa snažnim ali fino granuliranim taninima, naglašenim mirisom crnog ribizla i mente, i s jako puno svježine, koja će mu omogućiti hedonistički dvadesetogodišnji život. Minimalno dvadesetogodišnji. Merlot je izrazito voćne naravi, dok je budući Syrah Supreme već povukao puno novog drveta, pa ga sada treba s godinama apsorbirati i smekšati. Supreme je, dakle, nova linija uspješnh vina s Korlata, prelijepog vinograda iznad Benkovca koji sada zauzima više do 100 hektara; Badel ima opciju da se proširi na još sedamdesetak hektara, što bi moglo zavisiti od daljnjeg toka privatizacije firme.

Vina s oznakom Supreme dobivaju se s prestižnih parcela u ovom velikom vinogradu, uklesanom na kamenoj ploči zadarskog zaleđa, gdje srećom nema navodnjavanja, što bitno utječe na niske prinose, pa samim tim i na kvalitetu vina. “Naš prosječni prinos na Korlatu jest oko četiri tone po hektaru, a na nekim položajima ne prelazi dvije i pol tone,” kazao nam je Dubravko Ćuk, glavni Badelov enolog. Tako mali prinosi karakteristični su za velika, ali zaista velika francuska vina. Linija Supreme javnosti će se predstaviti na gala večeri u Dubravkinom putu, 18. svibnja. Riječ je o vinima iz 2012. godine, od kojih nam je prije mjesec dana kad smo ih prvi put kušali, posebnu pažnju privukao Cabernet sauvignon, jedan od najboljih ikad proizvedenih u Hrvatskoj: Cabernet Supreme vrijedi debelo preko 90 bodova, pa je stoga šteta što ga nisu stigli prijaviti na ovogodišnje Decanterovo Svjetsko prvenstvo, jer bi, skoro smo sigurni, hrvatskih ionako izvrsnih sedam zlatnih medalja naraslo na osam.

Dubravko Ćuk, čovjek koji u Badelu radi od 1995. godine i koji je najzaslužniji za uspješan razvoja Badelova vinskog progama, pozvao nas je da probamo mlada dalmatinska vina u sasvim neobičnim okolnostima. Badel, naime, sva svoja crna vina, dakle ona koja dolaze s Korlata ali i s otoka Hvara, odležava usred Zagorja, u malom idiličnom mjestu Sveti Križ Začretje, poznatom po ultrakičastom modnom outletu Roses, a odnedavno i po manufakturi organskih gourmet jaja, što je vode poduzetni pametni momci iz Jaje d.o.o

Kad se, dakle, vozimo prema centru Začretja, s lijeve ćemo strane naići na dugačku kamenu zgradu, dijelom skrivenu bujnim zelenilom. Radi se o vinskom podrumu podignutom još 1956. godine. U tom se podrumu nalazi puno betonskih cisterni, pa dugački red tankova od inoksa, pa nešto boksova s vinskom arhivom koja uključuje Dingače iz 1990. i 1994.godine, te naposljetku i najvažnije, u zagorskom je podrumu smješteno oko 360 barrique bačvica, od kojih je tridesetak posto novih. “Svake godine nabavljamo stotinjak barriquea,” kaže Ćuk, ”S tim da neko vrijeme zbog stanovitih problema u firmi nismo mogli redovito kupovati bačve. No, sad se taj problem riješio, tako da uskoro očekujemo još stotinjak barriquea iz Francuske.” Budući da vinarija u Benkovcu, gdje se Korlat proizvodi, tehnički nije opremljena za čuvanje vina, Badel mora prevesti vino u Zagorje prije nego što temperature u Benkovcu postanu previsoke. Dio vina s Korlata prvo se čuva u cisternama, dok se ona najvrednija vina poput Supremea iz 2016. odmah ulijevaju u bačve. Poslije Supremea iz 2016. kušali smo Korlate iz 2015. koji se trenutno odmaraju u inoksu.

Badelov glavni enolog Dubravko Ćuk

Sva tri vina iznimno su svježa, te pokazuju zašto je linija Korlat zavladala domaćim tržištem crnih vina: Korlat pruža izvrsnu kvalitetu za novac. Buteljka bilo kojeg Korlata košta manje od 100 kuna; neki mali vinari ovu politiku cijena drže štetnom za hrvatsko vinsko tržište u cjelini, jer misle da bi takvo vino moralo biti skuplje, no u Badelu su ispravno procijenili kupovnu moć potrošača. Supreme će, naravno, biti znantno skuplji, ali ta se etiketa ionako neće prodavati: bit će dostupna jedino u vrhunskim restoranima i ponekim hotelima s pet zvjezdica. “Kad smo pokrenuli Korlat, uzor mi je bio Montes. Htjeli smo napraviti vrhunsko, sortno i terroirski prepoznatljivo vino po prihvatljivoj cijeni, baš kao što to Montes već dugo vremena radi sa svojom Alpha linijom,” kaže gospodin Ćuk.

”Kad se Korlat tek bio pojavio, mnogi kolege vinari, kao i novinari, prigovarali su nam da smo prejeftini, ali mi smo zaista željeli da vino više klase postane šire dostupno. To nam se na kraju isplatilo. Sa Supremeom smo napravili nešto drugo. Rekao bih da je Supreme ultimativno veliko vino tog dijela Dalmacije, koje prirodno mora bitno više koštati što, međutim, neće utjecati na status branda Korlat, jer se Supreme ionako ne može kupiti u maloprodaji.” Poslije petnaestak Korlata iz raznih berbi, kušali smo još iz Ivan Dolac iz 2010. godine koji upravo očekuje buteljiranje, budući da je 2009. uglavnom prodana. Bez obzira na lošu reputaciju berbe 2010. uzorak koji smo probali bio je iznimno bogat, gust, voćno sladak s bouquetom crnog voća i vruće zemlje u punom naponu.

Prilično je neobično što nekoliko stotina kilometara od svojih vinograda, u prirodnoj hladnoći starog industrijskog zagorskog podruma, dozrijevaju neka od najuzbudljivjih  dalmatinskih crnih vina. Jednom kad Korlati postanu klasik hrvatskog vinarstva, njihov dug, komplicirani proizvodni put od vinograda i vinarije gdje se obavlja prerada, preko podruma u Zagorju do punionice na trećoj lokaciji na Žitnjaku, vjerojatno će se proučavati na enološkim studijima.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.

})