Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

FARMA MITROVAC Kako funkcionira veliki kravlji sanatorij u Baranji

krave-web

“Vidite kako su komunikativne,” rekao je Vito Penavić, direktor farme Mitrovac, jednog od fascinantnijih poljoprivrednih pogona koje smo vidjeli, dok se velika Holsteinica gurala pred fotoaparat. Na Mitrovcu živi oko dvije tisuće krava, isključivo pasmine Holstein, koje godišnje daju više od 15,5 milijuna litara mlijeka. Krave se muzu mliječnim rotatorima. Crno bijele Holsteinice mirno stoje u redu da bi ušle u neku vrstu ringišpila, na koji se iz Penavićeve sobe pruža sjajan pogled. Kada mužnja bude gotova, krave polagano odlaze prema velikim, otvorenim štalama. “Muzemo ih dvaput dnevno. Da je cijena mlijeka viša, mogli bi i triput. Možemo, dakle, još povećati proizvodnju, ali trenutno za time nema potrebe,” kaže ovaj prilično impresivni menadžer raskošne biografije.

kravica

Penavić je rođen u Vukovaru 1967. godine. Borio se u Domovinskom ratu, zatim je završio Veterinarski fakultet u Zagrebu, pa je neko vrijeme proveo u Londonu, zatim magistirao u Minhenu, pa je promijenio više radnih mjesta, uključujući profesuru na američkom sveučilištu i posao za američku, pa se zaposlio u Agrokoru, gdje je bio direktor razvoja stočarstva, pa su ga, eto, iz Zagreba poslali u Baranju da na licu mjesta razvija stočarstvo.

w-direktor mitrovca

Direktor mliječne farme Mitrovac Vito Penavić

Razgovarati s Penavićem o uzgoju goveda, kvaliteti genetskog materijala, mlijeku, ali i poslovnim modelima za hrvatsko stočarstvo, podjednako je edukativno kao razgovarati vrhunskim enologom o tome kako tretirati vino u dobrim, a kako u lošim godinama. Zanimljivo je, usput govoreći, da osim niskih cijena mlijeka, Penavić za krizu hrvatske mliječne industrije smatra odgovornim masovno neoprezno uzimanje kredita bez preciznog biznis plana.

Kada smo se iz Penavićeva ureda spustili među krave, pozornost su nam privukle goleme pokretne četke, koje Holsteinima čine život na farmi Mitrovac ugodnijima: životinje se, naime,same namještaju ispod tih mašina, koje ih onda četkaju, četkaju i četkaju. “Osim što im je ugodno, četkanjem čiste kožu,” objašnjava Penavić. Na krovu golemog prostora gdje živi oko dvije tisuće krava, nalaze se veliki ventilatorski propeleri: ”Krave dobro podnose zimu, ali loše vrućinu. Ventilatori efikasno spuštaju temperaturu u ljetnim mjesecima. Osim toga, usmjeravaju tok zraka, tako da su štale uvijek provjetrene.”

Holsteini žive u sedam otvorenih štala. Kada ih se ne muze, kada ne spavaju i kada se ne četkaju, oko dvije tisuće Holsteina, naravno, jedu. Svaki dan pojedu 55 do 57 kilograma posebne smjese, koja bi trebala zadovoljiti njihove nutricionističke potrebe, ta količina hrane čini oko osam posto njihove težine. “Ako hrana nije ispravna, i ako je ne nema dovoljno, krave će davati manje mlijeka: na razini velikih brojki s kojima mi baratamo, svaka pogreška u prehrani, može zapravo, izazvati prilično gadne posljedice,” upozorava Vito Penavić. Na ovakvim farmama i ovoj razini proizvodnje, nutricionistička pogreška može izazvati gubitak od 200 tisuća eura. 

Veliki kravlji sanatorij u Baranji, od čijeg se mlijeka proizvodi ABC sir, nedavno nagrađen relevantnim svjetskim priznanjem u Wisconsinu, jedan je od tri segmenta farme Mitrovac, u čiju je izgradnju uloženo 220 milijuna kuna. Bila je to najveća investicija u poljoprivredi u Hrvatskoj i regiji, s planiranim godišnjim prihodom od 150 milijuna kuna.

staklenik radnici

Druga dva segmenta čine bioenergana, i 4,5 hektara veliki staklenik za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčica. S najvećim staklenikom u Baranji, projektiranim na izraelskoj tehnologiji, Belje je pokrenulo masovnu proizvodnju rajčica za koju na zemlji nije bilo uvjeta. Prema riječima voditelja Roberta Markovića, hidroponska proizvodnja omogućila je bolji izbor sorti, dramatično smanjila rizik bolesti a s time i potrebu za kemijskom zaštitom rajčica, i iz lanca proizvodnje eliminirala hladnjače.

Kada smo ih začuđeno pogledali, dobili smo sljedeći odgovor: ”Evo, mi zaista nemamo hladnjaču. Vidite da je nigdje nema. Rajčicu koju ovdje proizvedemo distribuiramo u dućane čim je uberemo.” rekao je Marković. Prošle godine proizveli su oko 3000 tona. Farma krava, staklenik i bioenergana povezani su u jedan sustav. Kravlji gnoj s mliječne farme odlazi u bioenerganu, a bioplinom iz energane napaja se staklenik i proizvodni je proces zatvoren. 

belje kompleks

Kompleks farme Mitrovac s mliječnom farmom, staklenikom i bioenerganom

Baranja je zaista, kako smo više puta napisali, ne samo jedan od najljepših, nego i jedan od najdivljijih dijelova Hrvatske. Tim je snažniji kontrast između moderne i masovne proizvodnje mlijeka i rajčica u Mitrovcu, s osjećajem koji vam pruža samo desetak kilometara udaljeni Kopački rit.

aqua-panna-sidebar

index

ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

FARMA MITROVAC Kako funkcionira veliki kravlji sanatorij u Baranji

by Kult Plave Kamenice time to read: 3 min