Kako je proizvođač najskupljeg vina na svijetu opljačkao EU fondove

Jedan od najuglednijih bordoških vinara Loïc Pasquet, početkom godine proglašen je krivim za prevaru tešku gotovo 600.000 eura, koje je ukrao iz fondova Europske unije. Pasquetov Liber Pater najnedostupnije je i najskuplje vino na svijetu. Početna cijena boce je 3000 eura. U dobrim berbama proizvede se svega tri tisuće boca, za koje etikete dizajniraju poznati umjetnici. Gotovo sve ih kupe bogati ljubitelji vina u Kini i Rusiji.

Pasquetovih osam hektara vinograda nalazi se u apelaciji Graves koja nije naprestižnija u Bordeauxu, ali je on Liber Pateru ipak uspio izgraditi imidž ekskluzivnog bordoa, među ostalim i tvrdnjama da se cijeli proces proizvodnje, od obrade vinograda nadalje, obavlja ručno. Na natječaju za financiranje iz fondova EU tražio je novac za promociju Liber Patera u Rusiji, Kini i Brazilu. France AgriMer, tijelo koje raspoređuje poljoprivredne subvencije EU u Francuskoj, Pasquetu je od 2010. do 2012. isplatilo 592.000 eura novca europskih poreznih obveznika.

On taj novac, međutim, nije uložio u promociju već je otvorio paravan kompaniju u Šangaju koja je navodno trebala producirati promotivne video materijale te organizirati tastinge i nastupe Liber Patera na vinskim sajmovima. Kako je utvrđeno na sudu u Bordeauxu, Pasquet je sve izmislio, ne zna se na što je potrošio novac i utvrđeno je da je fiktivne usluge dokazivao lažnim računima kako bi prikrio prevaru.

Njegov odvjetnik Michel Herlemont optužio je kinesku kompaniju da je ona prevarila Pasqueta jer nije isporučila promocije koje je obećala i zadržala je promotivne boce Liber Patera koje su im poslali iz Francuske. Sutkinja Caroline Baret to nije prihvatila.

Pasquet je proglašen krivim i za kršenje lokalnih propisa o vinarstvu. Utvrđeno je da je sadio 20.000 loza po hektaru gdje se obično sadi 6000-8000 i da nije propisno ispunjavao dokumentaciju o šaptalizaciji, procesu dodavanja šećera moštu prije fermentacije. Pod sumnjom su sada i Pasquetove tvrdnje da je uspio revitalizirati bordoške sorte Castets, Mancin i Saint–Macaire, koje je filoksera istrijebila u 19. stoljeću.

Pasqueta su slavili kad je počeo saditi te sorte, ali sutkinja Baret primijetila je da grožđe ni s jedne od njih nikad nije završilo u Pasquetovim vinima. On je objasnio da nije ni trebalo, jer je stare sorte zasadio radi istraživanja, s gotovo arheološkim ciljem: otkriti izgubljeni okus bordoških vina koji ih je proslavio u svijetu prije filoksere i pronaći način da se on obnovi i osuvremeni.

Predstavnici tužiteljstva na to su napomenuli da Pasquetove loze izgledaju “potpuno zapušteno” a i da mu podrumi “blistaju na vrlo malo mjesta”. Pasquetov projekt obnove starih sorti doveden je u sumnju jer su nepoznati vandali lanjske zime upali u njegove vinograde i posjekli 500 tih loza. Pasquet je napad tada bijesnim tonom proglasio  “atakom na bordoška povijesna blaga”, ali tužiteljstvo nje dokazalo da je taj slučaj na bilo koji način povezan s malverzacijama za koje se Pasquetu sudilo.

Cijela ova priča, pisao je britanski The Telegraph, izazvala je neugodnu sumnju u načine na koje Francuzi koriste 280 milijuna eura subvencija što ih svake godine dobivaju iz Europske unije.

Sud u Bordeauxu Loïcu Pasquetu odredio je kaznu od godinu dana zatvora uvjetno i novčanu kaznu od 30.000 eura, od čega 20.000 eura također uvjetno. “Nisam uspio dokazati da nisam kriv”, izjavio je Pasquet nakon presude za Decanter.com , “ali žalit ću se.”  Tvrdi i da mu je Institut za porijeklo i kvalitetu (INAO), francuska državna agencija zadužena za regulaciju poljoprivredne proizvodnje, 2010. odobrio sađenje 20.000 hektara loza po hektaru. “To što mi sad kažu da je sađenje bilo nezakonito samo dokazuje da u Bordeauxu danas nitko nema pravo biti drugačiji”. 

Bordoška vinska javnost nije se ogradila od Pasqueta. Naprotiv, direktor sindikata vinara Gravesa Mayeul l’Huillier rekao je da mora prikupiti puno više informacija da bi donio sud, a američki trgovca Jeffrey Davies, koji je nekoliko puta putovao s Pasquetom u Kinu, uvjeren je da je cijeli sučaj motiviran lokalnim jalom.  To misli i Pasquet. Kad su mu vandali posjekli loze za La Revue du Vin de France izjavio je kako misli da ga “pokušava srediti netko na vrlo visokoj poziciji”i da iza svega stoji osveta. 

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.